Nekontrolirano razmnožavanje prijeti velikim štetama

U pratnji Davora Jandrokovića, predsjednika „Slavonca“ i Ante Duvnjaka, dugogodišnjeg ribolovca i sami smo se u to uvjerili kratkim obilaskom Pjeskare i njene neposredne okoline. Više desetaka stabala koja su srušena, još više onih koja su u podnožju oglodana i polako su se počela sušiti, potvrda su sve veće aktivnosti dabrova na ovom području. A glavno stanište im je močvara na Popovića livadi, močvarnom području zapadno od samog jezera, u starom toku rijeke Pakre.

Vrbe omiljena „hrana“

- Primijetili smo ih prije 5 – 6 godina, ali su zadnje 3 godine počeli raditi sve veće štete. Sada je jasno da se nekontrolirano razmnožavaju i da, ako se po tom pitanju nešto ne poduzme, napraviti će ogromne štete na stablima. Porezali su nam sve vrbe koje smo posadili oko jezera, a bilo ih je 30-ak od kojih su neke već bile formirane u mlada stabla. U samo starom koritu Pakre gdje su im i nastambe, porušili su po mojoj procjeni oko 60 % stabala, a načeli su i neka stabla koja su u promjeru šira od pola metra. Razmnožavanje im olakšava i što dabar na ovom području nema prirodnog neprijatelja, a bilo kakav odstrel je zabranjen jer je zaštićen životinja, pojašnjava Jandroković.

Manja stabla su porezana gotovo savršenim rezom dabrovih zubi pa su ribolovci u početku sumnjali da ih netko namjerno siječe sjekirom. Ističu da su s problemom usmeno upoznali i lovačka društva i vodoprivredu koja također trpi velike štete jer im dabrovi gradnjom svojih nastambi začepljuju odvodne tokove i odteretne kanale.

Stabla zaštićuju žicom

– Dabrovi su nam u društvu prouzročili i dodatne troškove jer smo stabla koja su preostala odlučili zaštititi tako da smo oko njih postavili žičanu ogradu, ističe Duvnjak. Dokaz kako dabrovi dolaze sve bliže ljudima je oglodana vrba koja se nalazi svega 15-ak metara od ribolovne kuće na Pjeskari.

Oko jezera i preko rijeke Pakre uočljive su i brojne utabane staze i kanali duboki i do 30-ak centimetara, koje su dabrovi napravili prilikom čestih prelazaka. Ulaze i u samo jezero, ali ne rade štete ribljem fondu jer su isključivo biljojedi.

Počeli „ordinirati“ i na Ramincu

Ribolovci imaju saznanja da su dabrovi rašireni cijelim tokom Pakre i Bijele, ima ih i u Posavini, u novljanskom kraju, a navodno su u Janja Lipi napravili nastambu ispod jednog mlina. Ističu da su lani uočeni i na Ramincu, a ove godine su oko tog jezera počeli raditi vidljivu štetu na stablima.

Uz uobičajene životinjske vrste koje nastanjuju naša jezera poput zmija, kornjača, divljih pataka, sivih čaplji i gnjuraca, ribolovci kažu da oko Pjeskare ima i dosta jelenske divljači, lisica, divljih svinja, a u posljednje vrijeme i čagljeva za koje se pretpostavlja da bi mogli biti dabrov prirodni neprijatelj.

Oštećeni i poljoprivrednici

Štete od dabrova trpe i poljoprivrednici, posebice voćari čije su voćke omiljena meta ovih glodavaca, a nerijetko stradavaju i stabljike kukuruza koje dabar koristi u gradnji nastambi. Dabrovi su navodno probleme počeli raditi i u prometu. Neslužbeno smo doznali da je u Končanici, nedaleko tamošnjih ribnjaka, vozač osobnim automobilom naletio na dabra i na vozilu je nastala materijalna šteta. Vozač je nije imao od koga naplatiti obzirom da, navodno, dabar nije evidentiran u lovnogospodarskoj osnovi i nije u nadležnosti niti lovačkih niti ribolovnih društava.