Tijelovske procesije u Antunovcu i Gaju

Prije Tijelovskih procesija misna slavlja u Antunovcu i Gaju vodio je župnik vlč. Stjepan Škvorc. Procesija je održana s postajama uz četiri sjenice u dvorištima crkvi koje su vjernici iz Antunovca i Gaja dan ranije izradili i ukrasili. Nakon bogoslužja i procesije vjernici te sjenice rastavljaju. Izrada i ukrašavanja sjenica za Tijelovsku procesiju je tradicijski običaj u ovom kraju.     

Fotogalerija Tijelova u Antunovcu i Gaju.

O Tijelovu

U Katoličkoj Crkvi Tijelovo je svetkovina u spomen na ustanovljenje Euharistije na Veliki četvrtak. U nekim hrvatskim krajevima ovaj se blagdan zove i Brašančevo. Riječ dolazi od riječi "brašno", od čega se pravi kruh, a on u pretvorbi u sv. misi postaje Kristovo Tijelo. Javlja se u 13. stoljeću, a na cijelo zapadno kršćanstvo širi se u 14. stoljeću. Papa Urban IV. objavio je 1264. bulu kojom blagdan Euharistije želi proširiti na cijelu Crkvu. U tome ga je spriječila smrt pa je tek u 14. stoljeću papa Ivan XXII. proširio blagdan na cijelu Rimokatoličku Crkvu.

Na čašćenje Tijela i Krvi Kristove snažno je utjecao događaj povezan uz euharistijsko čudo iz 1263. u talijanskom mjestu Bolseni. Jedan je svećenik slaveći svetu misu posumnjao u pretvorbu kruha i vina u Isusovo Tijelo i Krv pa kad je lomio posvećenu hostiju, zapazio je kako iz nje kaplje krv koja se slijevala po oltaru.

Događaj sličan ovom talijanskom zbio se 1411. i u Hrvatskoj, u Ludbregu. Za najvažnijega dijela mise, kad se na svećenikove riječi i djelovanje Duha Svetoga kruh pretvara u Tijelo, a vino u Krv Isusovu, svećenik je posumnjao u ovo čudo. Tada je ugledao da se u kaležu nalazi prava svježa krv. Zbunjen i prestrašen neočekivanim događajem, brzo je spremio kalež sa svetom Krvlju iza oltara i završio misu.

Svetkovina Tijelova povezana je s procesijama. Prva Tijelovska procesija održana je u njemačkom gradu Kolnu u 13. stoljeću. Taj se običaj proširio po cijeloj Europi. U procesijama svećenik u pokaznici nosi posvećenu hostiju, a puk u njegovoj pratnji pjeva, moli i nosi cvijeće. U hrvatskoj tradiciji Tijelovskih proslava velike su procesije bile dio obilježavanja blagdana Tijelova sve do pred početak Drugoga svjetskog rata.