Otvoreni sat povijesti, kviz znanja i potraga za blagom

Slučajni pronalasci ukazuju na bogatstvo i vrijednost povijesti našeg kraja te upućuju na nužnost poduzimanja sustavnih arheoloških istraživanja

Otvoreni sat povijesti 17. svibnja u Muzeju grada Pakraca otvorila je v.d. ravnateljica Tea Lokner koja je istaknula kako je muzej sve aktivnosti povodom Međunarodnog dana muzeja pokrenuo s ciljem popularizacije bogate povijesti pakračkog-lipičkog kraja te kako bi usmjerio pažnju na značajne dijelove povijesne i kulturne baštine Pakraca, Lipika i okolice. Uz pozdrave prisutnoj publici među kojima su bili pomoćnik ministra regionalnog razvoja i fondova EU Davor Huška te gradonačelnica Pakraca Anamarija Blažević prepustila je prostor prof. Branku Križanu koji je govorio o srednjovjekovnom Pakracu i kovnici novca te prof. Stjepanu Benkoviću koji je predstavio svoja povijesna istraživanja o gotičkoj crkvi u Tornju.

Prof. Branko Križan predstavio je svoje istraživanje koje je poduzeo kao zaljubljenik u povijest našeg kraja, a pritom je prvi otkrio postojanje dokumenta kojim je potvrđeno kako se kovnica slavonskog banovca nalazila u srednjovjekovnoj utvrdi Pakrac. Križan je otkrio povelju napisanu 1256. godine u ugarskom kraljevskom gradu Ostrogonu (Mađarska) što je danas jedini i prvi pisani dokument u kojem se spominje Pakrac odnosno potvrđuje se postojanje kovnice novca u Pakracu. „To nam je jedini dokaz kako je kovnica slavonskog banovca, koji je uz hrvatski frizatik najstariji kovani novac ugarsko-hrvatskog kraljevstva na prostoru srednjovjekovne Hrvatske, jedno vrijeme bila u Pakracu.“, istaknuo je Križan. „Kovnica novca odnosno što je hrvatsko plemstvo imalo pravo da kuje svoj novac jako je bitno jer su Hrvatska i Ugarska u stvari bila personalna unija. To su bile dvije države povezane jedino osobom kralja, a sve drugo imali smo samostalno. Ovo je bila jedna od hrvatskih povlastica koja je dokazivala autonomiju Hrvatske i Slavonije u tom kraljevstvu. Tih prava su se Mađari jedno vrijeme držali, a kasnije više nisu.“, istaknuo je prof. Križan.

Prof. Stjepan Benković govorio je o crkvi sv. Pantelejmona kod Tornja istaknuvši kako je ona dragulj srednjovjekovne arhitekture na cijelom europskom kulturnom prostoru. Dvije najveće vrijednosti ove građevine su trolisni tlocrt i svod koju nema niti jedna crkva na području Hrvatske i prostoru cijele srednje Europe. Geometrijski oblik crkve je potpuno savršenstvo i onaj koji je gradio crkvu je izuzetno poznavao matematiku i renesansno graditeljstvo, dodao je prof. Benković.

Obadvojica predavača su zaključno istaknuli kako je povijest pakračko-lipičkog kraja još uvijek neistražena, a slučajni pronalasci dokazuju bogatstvo i vrijednost povijesti Pakraca, Lipika i okolice te kako bi sustavna arheološka istraživanja zasigurno pokazala još i više.

Prije otvorenog sata povijesti u muzeju je održana edukativna radionica za srednjoškolce tijekom koje je profesorica Barbara Rožman svojim učenicima održala predavanje o rimskoj epigrafiji s posebnim naglaskom na rimski nadgrobni spomenik iz Kusonja. Taj spomenik se trenutno nalazi pod sjenicom u dvorištu kompleksa Janković, ali nažalost ljudi ne shvaćaju njegovu vrijednost i često se prema njemu odnose kao prema klupi ili košu za smeće.

Geocaching potraga i on-line kviz „KLIK za kulturni krajolik“

Sljedećeg dana, 18. svibnja u igri Geocaching postao je aktivan jedan poseban cache koji se može potražiti u Pakracu, a posvećen je visokoj 760. obljetnici koju Pakrac slavi ove godine. Cache se može pronaći OVDJE ili se jednostavno prijaviti na Geocaching aplikaciju i potražiti ga.

Djelatnici Muzeja grada Pakraca također su osmislili kviz pod nazivom "KLIK za kulturni krajolik". Ovaj kviz kroz nekoliko pitanja provjerava znanje o kulturnom krajoliku našeg kraja. Kviz je izrađen preko platforme Kahoot! i može se zaigrati preko mobitela, može ga igrati i više igrača odjednom. Potrebno je ući u kviz i dobiti PIN s kojim se preko internet stranice Kahoot.it, ulogira i potom riješava kviz s ponuđenim odgovorima.