Da ne bi poludili ponekad treba otići psihologu

Uz obaranje raširenog stereotipa psihologinja Nataša Major razjasnila je razliku između psihijatra i psihologa, trebali li i kada potražiti pomoć i savjet psihologa, što je uopće posao psihologa i približila metode rada koje on koristi. Slušatelji su saznali kako se psihologu mogu obratiti uvijek kada zatrebaju mišljenje o odgoju, savjet u profesionalnom usmjeravanju i u različitim problemima s kojima se svi susrećemo u životu.

„Psiholog može biti od velike pomoći jer pomaže vidjeti stvari iz drugog kuta, samim time olakšava sagledati objektivnu i realnu sliku.“, istaknula je psihologinja Major.

Na predavanju je opisala tri nerazdvojiva segmenta posla kojima se psiholozi bave: edukacijski, dijagnostički i psihoterapijski. Objašnjavajući dijagnostički dio svog posla, psihologinja se dotaknula teme testiranja inteligencije i testova ličnosti koje tvrtke često provode prilikom zapošljavanja te savjetovala kako je najbolje prikazati se u pravom svjetlu.

U psihoterapijskom radu koji ponekad može biti namjeran i smislen, psihologinja je navela kako postoje tehnike što se primjenjuju za promjene u nesvjesnom planu jer osobe u nekim slučajevima ne mogu izreći što ih muči. One se često koriste u radu s djecom koja ne znaju verbalizirati svoj problem. To su psiho-dramske tehnike koje psiholozi provode s djecom igrajući uloge kako bi našli rješenje za određene emocionalne poteškoće poput izrazite ljutnje, plačljivosti ili povučenosti.

"U psihoterapijskom radu obično ljude podučavam kako se nositi u određenoj situaciji, doslovno ih učim kako mijenjati njihove misli, osjećaje ili ponašanja.", istaknula je psihologinja Major.

Česti problem zbog čega ljudi trebaju psihoterapeutsku pomoć od psihologa je stres. U slučaju kad osoba ima probleme uzrokovane stresom psihologinja Major preporuča uz mijenjanja misli i korištenje tehnika opuštanja poput hipnoze, biofeedbacka odnosno tretmana koji nam omogućava uvid kako su povezane naše emocije, misli i fiziološke reakcije koje s vremenom možemo naučiti kontrolirati i mijenjati, vježbe disanja i joge, progresivno mišične relaksacije, abdominalnog disanja ili autogenog treninga.

„Nisam lud i idem kod psihologa.“, zaključila je na kraju svog predavanja psihologinja Major kao odgovor na pitanje treba li ići kod psihologa.