Gradišćanski Hrvati predstavili našu zajedničku prošlost i tradiciju u Pakracu

"O Pakracu smo čuli od naših prijatelja iz LAG-ova, a o vašem gradu smo u kratkom vremenu saznali puno podatka koji ga još više stavljaju u jedno od odredišta naših putovanja. Ovo putovanje je klanjanje našim precima koji su otišli, ne samo iz BiH i Hrvatske, nego i drugih zemalja.", rekao je dr. Franjo Pajrić, gradišćanski Hrvat iz Koljnofa u Mađarskoj, strastveni istraživač povijesti hrvatske nacionalne manjine u Mađarskoj o razlogu zašto su odabrali Pakrac kao stanicu na ovogodišnjem proputovanju koje su započeli 2. srpnja u Kiseljaku. Dosad su u susjednoj zemlji obišli Bobovac, Kraljevu Sutjesku, Visoko, Kreševo, Fojnicu, Vitez, Jajce, Podmilačje i Banja Luku. Iz Pakrac i Lipika idu u Daruvar, Bjelovar gdje će održati povorku s bjelovarskim husarima, Križevce, malo selo na Kalniku Šopron, Varaždin, Pinkovac, Prisika, Borištof, Koljnof, Pajngrt, Umok, Beč, Bizonja, Hrvatski Grob, Požun (Bratislava) i završavaju put u Mikulovu.

Dvadesetak gostiju i sudionika povorke, sve po nacionalnosti Hrvati iz sedam zemalja kojima prolaze na putu, u dvorištu Kurije Janković dočekali su gradonačelnik Pakraca Davor Huška, zamjenica Anamarija Blažević te članovi Društva Mađara Pakrac koji su gostima pripremili mađarski grah.

Kako bi Pakračani bolje upoznali kulturu i povijest gradišćanskih Hrvata i dao kratak pregled dosadašnjeg puta kroz susjednu zemlju, dr. Franjo Pajrić u Muzeju grada Pakraca održao je predavanje "Čudna naša Panonija" na kojem je istaknuo kako povijest naroda u Panoniji nije počela dolaskom Rimljana nego su taj prostor naseljavali starosjedioci. "S Rimljanima nije započela povijest panonsko-jadranskog prostora nego je započeo pad, a Rimljani su od starih Grka naučili kako se povijest može manipulirati pismom pa se o vremenu prije njih danas malo toga zna.", kaže dr. Pajrić. On zagovara tezu kako je postojao izvorni prajezik panonsko-jadranskog prostora koji u određenom postotku baštini današnji mađarski jezik, te kako je simbolika gradišćanskih Hrvata povezana upravo s tim prajezikom. S tim izvornim jezikom koji je bio ukorijenjen u prirodi u malo riječi se moglo puno toga izraziti. "Kada se povukla granica između mađarskog i njemačkog govornog područja nakon Prvog svjetskog rata, Hrvati koji su ostali na mađarskoj strani govore stari hrvatski jezik kakav se može čitati u djelima renesansnog hrvatskog pisca Petra Zoranića. Treba ponovo početi istraživati cijelu našu hrvatsku povijest kako bi na svjetlo izašle istinite činjenice o baštini hrvatskog naroda.", rekao je dr. Pajrić. Iz starog Zoranićevog hrvatskog jezika, mađarskog jezika i klinastog pisma dr. Pajrić izvlači simboliku, a genetika, logika, zemljopis i geomtrija prostora su mu polazište za istraživanje istinitih činjenica zajedničke prošlosti i baštine hrvatskog i mađarskog naroda na panonsko-jadranskom prostoru.

Fotogalerija povorke i nastupa gradišćanskih Hrvata u Pakracu te posjete Državnoj ergeli i Toplicama u Lipiku.
 
Projekt "Po staza naših starih" je 2013. godine pokrenuo Franjo Pajrić s ciljem oživljavanja sjećanja na krajeve iz kojeg potječu njihovi preci i u kojima živi hrvatski narod, ali i kako bi podsjetili na progon oko 150 tisuća Hrvata, uglavnom iz Slavonije, hrvatskog primorja te sjeverozapadne Bosne u tadašnju zapadnu Ugarsku za vrijeme turske vladavine na ovim prostorima. Organizator putovanja je Zaklada EMC GRAH "KUME" (Etnomemorijalni i Informacijski Centar gradišćanskih Hrvata) uz brojna civilna društva, općine i gradova koje je započelo 2. srpnja u Kiseljaku, a završava 19. srpnja u Mikulovu.