Kroz stotinjak projekata povukli smo više od 150 milijuna kuna

Koje su osnovne zadaće i djelatnosti LIRA-e?

Lira je osnovana prije 5 godina od strane Grada Lipika s ciljem unapređenja infrastrukturnog i gospodarskog razvoja Grada. Podrška smo poduzetnicima, poljoprivrednicima i investitorima, a najveći naglasak u našem radu stavljamo na pripremu, kandidiranje i provedbu projekata financiranih iz sredstava fondova Europske unije za Grad Lipik i poduzetnike. Na inicijativu gradonačelnika, koji čini Skupštinu tvrtke, s vremenom smo proširili svoje djelatnosti. Danas kroz Liru djeluju 4 različita odjela. Razvojni odjel zadužen za EU i nacionalne projekte, poduzetnike i investitore, odjel socijalnih usluga koji provodi program Pomoć u kući, dnevni boravak i ostale socijalne projekte, turistički odjel u koji spadaju turistička agencija, suvenirnice i Hostel Bellevue te medijski odjel koji održava internet portal Compas.hr i izdaje mjesečnik Compas.

Koliko imate zaposlenih i ima li potrebe za dodatnim zapošljavanjem?

Trenutno u Liri imamo 20 djelatnika u 4 gore spomenuta odjela. Često bude puno više posla nego što se može odraditi u redovno radno vrijeme, ali nikome od djelatnika nije problem ostati prekovremeno kako bi se posao pravovremeno odradio. Svi smo tu domaći ljudi koji vole svoj grad i znamo da sve što napravimo, radimo to i za sebe. Sve svoje aktivnosti provodimo u odličnoj suradnji s djelatnicima gradske uprave, gradskim tvrtkama i institucijama. Da bi se jedan projekt pripremio i uspješno proveo od početka do kraja potrebno je jako puno energije i uključenosti različitih struka. Tu su konzultanti koji pripremaju, pišu i administrativno provode projekte, tu su ljudi građevinske struke, pravnici, stručnjaci za javnu nabavu, stručnjaci za financije i tako dalje. Provoditi jedan projekt je jako kompleksan posao i tu ne smije biti grešaka jer svaku grešku državne agencije i ministarstva nadležna za provedbu projekata financijski kažnjavaju. Mogu reći da smo se u Liri i gradskoj upravi jako dobro kompletirali, a rezultat toga je i priznanje Lipiku kao Gradu koji je u 2017. godini u Hrvatskoj povukao najviše sredstava po glavi stanovnika iz fondova Europske unije.

Koji su sve izvori financiranja LIRA-e?

Lira se financira najvećim dijelom iz vlastitih poslovnih prihoda s tržišta, ostatak čine sredstva dobivena kroz EU i nacionalne projekte kao i sredstva Grada Lipika kao osnivača tvrtke.

Izdvojite najvažnije kojima je LIRA u proteklih 5 godina aktivno sudjelovala?

Grad Lipik i Lira su u zadnjih 5 godina pripremili više od 100 projekata koji su financirani iz EU i nacionalnih bespovratnih sredstava ukupne vrijednosti preko 150 milijuna kuna. Tu bi svakako izdvojio naš prvi veliki projekt u kojem smo sudjelovali, a to je izgradnja Veteranskog centra u Lipiku vrijednog preko 20 milijuna kuna, koji je dobiven na natječaju Ministarstva hrvatskih branitelja. Ovo ljeto počela je izgradnja Poduzetničkog inkubatora u Poduzetničkoj zoni. Vrijednost tih radova je 20,7 milijuna kuna i završetkom inkubatora u ljeto 2019. godine Lipik će dobiti 1937 četvornih metara nove poslovne infrastrukture namijenjene poduzetnicima početnicima. Tu spada 5 proizvodnih pogona od 241 četvorni metar s pomoćnim sadržajima (uredski prostor, čajna kuhinja, sanitarije i garderoba s tušem), 10 box ureda od 11,2 kvadrata za ne-proizvodne poduzetnike, informatička učionica i sala za sastanke i prezentacije. Po financijskoj vrijednosti, najveća dosadašnja investicija kroz EU i nacionalne fondove u Lipiku je energetska obnova 18 višestambenih zgrada, vrijedna oko 27 milijuna kuna.

To je sigurno jedan od važnih projekata za Lipik. Kakvi su rezultati tog projekta?

Obnova 18 zgrada vrijedna 27 milijuna kuna

Proces pripreme i provedbe projekata obnove višestambenih zgrada u Lipiku je trajao gotovo 5 godina. Od prvog kontakta s predstavnicima stanara, velikih problema s pronalaskom građevinskih i uporabnih dozvola pa sve do danas kada se izvode radovi na završetku kompletne obnove 18 višestambenih zgrada u Lipiku. Obnova  uključuje nove fasade, stolariju, izolacije podruma i tavana i zamjenu krovova na većini zgrada. Među prvima smo u Hrvatskoj dobili projekte energetskog certificiranja, među prvima smo napravili projektnu dokumentaciju za energetsku obnovu, a vjerojatno prvi u Hrvatskoj ćemo obnoviti sve privatne višestambene zgrade u gradu. Obnova se odvijala u 2 kruga. U prvom krugu obnovljeno je 11 zgrada, a sufinanciranje Europske unije i Republike Hrvatske je bilo 80 posto prihvatljivih troškova. U drugom krugu obnavlja se 7 preostalih zgrada, a suvlasnici su financijski prošli još bolje. Europska unija i Republika Hrvatska će im ukupno sufinancirati do 92% svih troškova. Osim energetske obnove višestambenih zgrada, dobili smo sredstva i za energetsku obnovu osnovnih škola u Lipiku i Poljani i područne škole u Dobrovcu. Sljedeće na redu je energetska obnova društvenih domova, neke projekte smo već kandidirali, druge pripremamo.

Koliko ste angažirani u pripremi projekata za male poljoprivrednike i vlasnike OPG-a, kroz mjere ruralnog razvoja i kakvi su tu rezultati?

Program ruralnog razvoja velika je prilika poljoprivrednicima da dobiju sredstva za svoj razvoj. Lira je kroz program ruralnog razvoja ostvarila sjajne rezultate i kroz 50-ak projekata ostvarila gotovo 30 milijuna kuna bespovratnih sredstava za mlade, male i velike poljoprivrednike na našem području, ali i poduzetnike u drvnom sektoru. Program ruralnog razvoja ide i dalje, svakodnevno pišemo i pripremamo nove projekte. Na početku je bilo puno lakše dobiti sredstva jer je bila manja konkurencija, a sada je puno veća konkurencija i drugačiji uvjeti bodovanja projekata. Osim poljoprivrednika kroz program ruralnog razvoja dobili smo 9 milijuna kuna za projekte Grada Lipika kao što je vodovod u Brekinskoj, asfaltiranje nerazvrstanih cesta u Antunovcu, rekonstrukciju Društvenog doma u Brekinskoj, a nedavno su kandidirani projekti izgradnje Dječjeg vrtića u Poljani i Spomen parka Domovinskog rata u Lipiku.

Općenito gledano, koliko su ljudi upoznati s mogućnostima koje nude EU fondovi i koliko ih uopće koriste?

Djelatnici Lire svakodnevno pružaju besplatne informacije o mogućnostima korištenja EU fondova i nacionalnih bespovratnih sredstava pa i ovim putem pozivam sve zainteresirane da nas kontaktiraju telefonski ili da posjete naše urede. Priča o korištenju EU fondova u Hrvatskoj je jako aktualna i svi koji žele saznati prave informacije mogu doći do njih na različite načine kao što su internet, mediji ili kontaktiranje razvojnih agencija, privatnih konzultanata i drugih potpornih institucija.

Trenutno su aktualni projekti prekogranične suradnje pa vas molim da nam pobliže predstavite o čemu se tu radi i koje će benefite imati Lipik nakon provedbe tih projekata?

Odobrena 3 projekta prekogranične suradnje

Gradu Lipiku odobrena su tri projekta iz Programa prekogranične suradnje Hrvatska-BIH-Crna Gora. Radi se o projektu poduzetništva Invest in LOG, projektu turizma Heritage route i socijalnom projektu We Care. Projekti se provode s partnerima iz Garešnice, Orašja (BIH), Caritasa Banja Luke (BIH) i Caritasa iz Bara (Crna Gora). Ukupna vrijednost tih projekata je 16,55 milijuna kuna, a od tih sredstava Lipik je dobio oko 5 milijuna kuna. Aktivnosti su rekonstrukcija bivše osnovne škole u Čagliću i pokretanje manjeg poduzetničkog inkubatora, obnova crkvenog tornja u Lipiku i pokretanje izložbe o povijesti Lipika i vidikovca na vrhu tornja. Tu je uključena i dosta skupa izrada projektne dokumentacije za novu Ergelu i turističko-rekreativnu infrastrukturu oko Raminca, nabava digitalnih i običnih billboarda za promociju poduzetničke zone i Lipika, izrada turističke mobilne aplikacije, nabava vozila za program Pomoć u kući, pokretanje posudionice medicinske opreme i niz drugih aktivnosti.

LIRA u svom imenu ima i naziv „turistička“. Kakvi su pokazatelji i rezultati po tom za Lipik vrlo važnom segmentu razvoja?

Fali nam hotel sa stotinjak ležajeva

Razvoj turizma u Lipiku je strateška odrednica i Grad Lipik jednostavno mora pokrenuti različite aktivnosti dok se ne pojave poduzetnici koji će se s tim aktivnostima baviti u budućnosti. Tako je Lira pokrenula turističku agenciju LIRA travel i dvije suvenirnice u Toplicama i turističkom uredu, a u kolovozu ove godine otvorili smo Hostel Bellevue. U Lipik dolazi sve veći broj turista, a pokretanjem hostela i uz poticaje Grada Lipika privatnim iznajmljivačima bit će i sve više noćenja. Ono što nam fali za ozbiljan turistički iskorak zasigurno je jedan pravi hotel sa stotinjak ležajeva kojeg će pratiti razvoj turističke ponude, posebno ponude tradicionalnih jela i pića u restoranima i OPG-ima. Uz sve ove poteze koji se provode na inicijativu Grada Lipika, siguran sam da će se turizam u Lipiku ubrzano razvijati i da ćemo kroz nekoliko godina postati jedna od najpoželjnijih turističkih destinacija u Slavoniji.

U sklopu LIRA-e formiran je i lipički Compas, tiskani mjesečnik i dnevni internetski portal s lokalnim vijestima. Koliko ste zadovoljni njegovim razvojem i kakvi su tu planovi?

Projekt internet portala i tiskanog izdanja Compasa se pokazao kao pun pogodak, u javnosti je odlično prihvaćen što dokazuju svakodnevne posjete našem portalu kojih ima oko dvije tisuće dnevno. Tiskano izdanje Compasa izlazi jednom mjesečno u 500 primjeraka i ono je odlično prihvaćeno među starijom populacijom koja ne koristi internet. Djelatnici Compasa za sljedeću godinu pripremaju modernizaciju portala kao i jedan novi projekt s kojim ćemo napraviti iskorak na lokalnom medijskom tržištu. 

Kakvi su planovi za naredno razdoblje, imate li  neke nove projekte u pripremi i u kojoj su fazi?

Trenutno provodimo jako puno različitih projekata od infrastrukturnih, socijalnih do projekata ruralnog razvoja. Puno je projekata kandidirano na različite fondove i čekamo za njih rezultate, mnogi projekti su spremni, imaju građevinske dozvole i čekaju svoje natječaje, a u isti trenutak pripremamo i niz novih projekata. Ovih dana očekujemo rezultate za projekt završetka izgradnje prometnice, odvodnje i rasvjete u Poduzetničkoj zoni u Lipiku koji vrijedi oko 5 milijuna kuna, rade se pripreme velikih projekata oko jezera Raminac. Pripremljen je i projekt Sportskog centra u Lipiku gdje bi se gradili teniski tereni, veliko nogometno igralište s umjetnom travom, tribine na stadionu i niz drugih sadržaja. Vjerujem da će se kroz EU sredstva projekta Slavonija obnoviti naša kulturna baština u koju spadaju već pripremljeni projekti Vile Zinke, Vile Savić, Narodnih kupki i lipičkog perivoja. Teško je tu nespomenuti i projekte Kursalona i Vandelbana. Ti objekti su u privatnom vlasništvu i Grad Lipik ne može na to puno utjecati, ali nadam se da će na kraju ova priča dobro završiti i da će se opet plesati valcer u obnovljenom Kursalonu. 

Kakvi su vaši osobni ciljevi i ambicije i gdje se vidite kroz 5 godina?

Život je nepredvidiv i nikad sa sigurnošću ne znaš gdje ćeš završiti. Nakon 15 godina koje sam nakon osnovne škole proveo u Zagrebu, zadnjih 5 godina sam potpuno posvećen ovome što radim u Lipiku. Moji suradnici i ja smo si dolaskom na ova radna mjesta zadali ambiciozne ciljeve koje želimo i hoćemo do kraja ispuniti, a nakon toga ćemo vidjeti što i kako dalje.

Vaša poruka za kraj ovog intervjua?

U razvoj Lipika trebamo se uključiti svi!

Trebamo svi puno raditi, dati sve od sebe i rezultati će doći. To smo dokazali dosadašnjim radom u Lipiku i moramo tako nastaviti dalje. Ovo su ključna vremena da povučemo europska sredstva i pametnim radom razvijamo Lipik u smjeru da postane jedno od vodećih turističkih i gospodarskih središta Slavonije. Kako bi kroz nekoliko godina ostvarili ovakvu viziju, moramo se svi uključiti u razvoj Grada, od nas koji radimo u javnim tijelima i institucijama pa do poduzetnika i svih stanovnika ovog grada. S obzirom na potencijal za razvoj kakav Lipik ima, iskreno vjerujem da ćemo u tome uspjeti.