LIRA okomiti
Narodne kupke vanjski
MB2024h
Arnbjörn Ólafsson, direktor tvrtke GeoCamp Iceland

»Mi, Islanđani dobro znamo: Grad Lipik ima beskrajne geotermalne mogućnosti«

01.09.2022. 09:27 | 2472 pregleda | Intervju

Lipičani imaju nešto vrlo važno na čemu temelje svoju budućnost. Stalni tok čistog izvora energije koji se može koristiti na bezbroj različitih načina, kaže Ólafsson.

Piše:
Nikica Puhalo

Lipik leži na geotermalnim izvorima koje je dosad koristio u turističke i zdravstvene svrhe. No, kako se cijela Europa okreće takozvanoj zelenoj politici, i Grad Lipik je počeo je razvijati viziju zelenog i održivog grada.

Nedavno su, svjesni velikih mogućnosti, krenuli u proces istraživanja svojih geotermalnih potencijala i to s partnerima s Islanda, države koje je svoju ekonomiju ogromnim dijelom izgradila upravo na vrlo maštovitom iskorištavanju geotermalnih izvora.

Tim je povodom višečlano izaslanstvo s Islanda posjetilo Grad Lipik s kojim će sljedeće dvije godine sudjelovati u istraživanju lipičkih geotermalnih potencijala tijekom kojeg će također razmjenjivati iskustva. Tim smo povodom razgovarali s jednim od članova izaslanstva, direktorom tvrtke GeoCamp Iceland Arnbjörnom Ólafssonom, o mogućnostima iskorištavanja geotermalnih izvora, kao i o više nego zanimljivim islandskim rješenjima od kojih bi se neka mogla i prekopirati na području Grada Lipika.

Poštovani gospodine Ólafsson, možete li se ukratko predstaviti našim čitateljima?

- Zovem se Arnbjörn Ólafsson i direktor sam GeoCampa Iceland i član odbora UNESCO-vog globalnog geoparka Reykjanes. Imam duboku strast prema međunarodnoj suradnji i razvojnim projektima, kao i prema obrazovanju i obuci. Prethodno sam radio za program Sveučilišta na Islandu o znanosti o obnovljivoj energiji. Također sam bio i voditelj međunarodne suradnje na srednjoškolskoj i sveučilišnoj razini.

Kako je nastala tvrtka GeoCamp Iceland i čime se ona bavi?

- GeoCamp Iceland obrazovni je projekt posvećen povećanju znanja i razumijevanja prirodnih znanosti uz praktično i aktivno učenje. Razvijamo obrazovne sadržaje za učenike i nastavnike, vodiče i nastavne planove i programe, organiziramo i primamo međunarodne studijske grupe učenika srednjih škola i studenata, kao i grupe nastavnika s fokusom na STEM obrazovanje - geologiju, geografiju, prirodne znanosti, klimatske promjene i obnovljivu energiju.

Tvrtka se izvorno temeljila na vrlo jednostavnoj ideji, da je geoznanost lako razumljiva – ali je treba staviti u kontekst i vjerojatno ju je najbolje objasniti pozivajući se na prirodna iskustva. Neće svatko tražiti daljnje obrazovanje u određenim područjima geoznanosti, ali svatko može razumjeti osnove. Vjerujemo da će povećano razumijevanje Zemljine suptilne dugoročne transformacije, kao i svijest o silama prirode pomoći ljudima da drugačije tretiraju planet i povećati naše razumijevanje njegovih promjena koje se događaju svuda oko nas.

Osim toga, radimo razvojne projekte usmjerene na obrazovne metodologije, obrazovanje na otvorenom i povećanje znanja o obnovljivim izvorima energije.

Nedavno ste postali partneri Gradu Lipiku u okviru programa „Energija i klimatske promjene“ kroz koji biste trebali sudjelovati u istraživanju geotermalnog potencijala Grada Lipika. Kako je došlo do ove suradnje?

- Potpora EGP-a već dugi niz godina potiče razvojne projekte između Hrvatske i Islanda. Upravo putem jednog od seminara stupio sam u kontakt s predstavnicima Grada Lipika u vezi mogućnosti razvoja STEM (znanost, tehnologija, inženjerstvo i matematika) projekata u suradnji sa školama na području Grada. Iako taj konkretni projekt još nije realiziran, inicijalni kontakt Lipika doveo je do aktualnog EEA projekta korištenja geotermalne energije u općini.

Tijekom vašeg boravka u Lipiku rečeno je da su potencijali iskorištavanja lokalnih geotermalnih izvora veliki. Na čemu temeljite takav zaključak?

- Prije svega, Lipik ima beskrajne mogućnosti. Najvažnije je da postoji pristup relativno toploj i postojanoj geotermalnoj vodi. Ali ne manje važan je vrlo jasan interes javne uprave da pronađe načine za korištenje ovog resursa. Postoje brojne različite upotrebe geotermalne vode, ograničene samo idejama i maštom uključenih ljudi. S pristupom izvoru i jasnim načinom razmišljanja Lipičana, imate brojne mogućnosti.
Nije jamstvo da ćete uspjeti čak ni s ova dva važna elementa. No, Lipičani imaju nešto vrlo važno na čemu temelje svoju budućnost. Stalni tok čistog izvora energije koji se može koristiti na bezbroj različitih načina.

Na koji bi način Grad Lipik s geotermalnim izvorima mogao privući nove investitore?

- Tijekom našeg susreta u Lipiku upoznali smo neke od ljudi u Gradu, kao i dobro upoznali grad Lipik. Vjerujemo da postoji dobra prilika za izgradnju geotermalnog centra izvrsnosti u Lipiku, koji bi mogao uključiti niz različitih start-up tvrtki koje koriste geotermalnu vodu kao temelj za svoje poslovanje, kao i privući ljude s različitim akademskim i tehničko znanje za rad unutar te zajednice.

Uspješno korištenje resursa vjerojatno će se temeljiti na simbiozi različitih tvrtki i poduzetnika, zajedno s relevantnim mogućnostima obrazovanja i osposobljavanja. Nadamo se da će ova ideja o „parku geotermalnih resursa“ u Lipiku moći privući investitore koji žele ulagati ne samo u korištenje čiste energije nego i u vrijednu vrhunsku proizvodnju, poput proizvodnje akvakulture ili posebnih proteina. Spin projekata mogao bi privući i investitore unutar zdravstva i turizma.

Može li Lipik koristiti geotermalne izvore u poljoprivredi i ako može – kako? Možete li nam dati primjer s Islanda?

- Kao što možete zamisliti, Island i Hrvatska se dramatično razlikuju kada su u pitanju klima i vrijeme. Ono što možete uzgajati vani, mi na Islandu uzgajamo unutra. Mi smo samodostatni kada je riječ o uzgoju većine povrća, koristeći i obilje geotermalne vode kao i jeftinu električnu energiju za umjetno sunčevo svjetlo. U ovim staklenicima možemo uzgajati sve, od rajčice do banana, bez sezonskih promjena u proizvodnji ili sorti. To možda i nije izvedivo za Lipik - s više pristupa suncu i toplijoj klimi. Ali kontrolirana poljoprivreda može vam ipak dati neke prednosti smanjenjem fluktuacija vremena uz stalni izvor topline.

 

Arnbjörn Ólafsson / Foto: Nikica Puhalo

Hrvatski građani vjerojatno ne znaju na koje sve načine Island koristi geotermalne izvore. Možete li nabrojati i opisati nekoliko najatraktivnijih primjera koji će nam dati sliku islandske domišljatosti?

- Island je vulkanski otok koji se nalazi na granici dviju tektonskih ploča (Euroazijske i Sjevernoameričke ploče). U ovoj geološki aktivnoj rascjepnoj zoni imate pristup geotermalnim poljima niske i visoke temperature, što nam daje mogućnost proizvodnje električne energije. Međutim. Iako geotermalne elektrane na Islandu proizvode do četvrtine naše ukupne potrošnje električne energije, glavno iskorištavanje geotermalnih polja je u korištenju niskih temperatura kao što je grijanje kuća, poljoprivreda i akvakultura. Na Islandu također imamo blizu 200 vanjskih javnih bazena koji su otvoreni tijekom cijele godine, a lokalno stanovništvo i turisti ih koriste za dobrobit, zdravlje i rekreaciju te za druženje s prijateljima i obitelji.

Temperature geotermalnih izvora na području Lipika su znatno niže od onih na Islandu. U Lipiku je temperatura geotermalnih izvora oko 60 stupnjeva, a na Islandu zna biti i nekoliko puta viša? Je li to potencijalni hendikep za Lipik?

- Pristup izvoru energije nikada nije nedostatak i iako je temperatura niža nego u poljima s visokom temperaturom kao na Islandu. Još uvijek postoji mnogo potencijala za korištenje ovog izvora topline. Sama osnovna upotreba bila bi u grijanju prostora što bi značilo niže troškove energije tijekom hladnijih razdoblja u Hrvatskoj. Druga vrlo osnovna upotreba geotermalne vode je u wellnessu ili zdravstvenoj industriji, nudeći pristup vanjskim toplicama i bazenima tijekom cijele godine.

U naprednijoj upotrebi možete koristiti niskotemperaturne geotermalne izvore za kontroliranu akvakulturu i poljoprivredu, za procese sušenja, pasterizaciju, karbonizaciju vode ili bezalkoholnih pića, uzgoj gljiva itd. Još naprednija upotreba ovog izvora može se temeljiti na mineralnom sastavu vode, proizvodnji algi, korištenju proizvoda za njegu kože ili zdravstvenu industriju.

Tada ćete imati sve ostale sporedne industrije koje neizravno koriste geotermalne resurse, poput obrazovanja, trgovine i turizma.

Postoji mnogo načina za korištenje vode koja ima temperaturu 60 stupnjeva. Jedini nedostatak bit će granica vaše mašte.

Kad spomenete geotermalne izvore u Hrvatskoj, svi pomisle na ljekovitu vodu, a nitko, naravno, na alge. Možete li nam malo objasniti kako su Islanđani koristili naslage algi koje žive u blizini geotermalnih izvora?

- Male alge su mikroorganizmi koji se brzo razmnožavaju, a energiju i hranu dobivaju iz svjetlosti i ugljičnog dioksida. Postoji nekoliko tvrtki koje su specijalizirane za proizvodnju algi na Islandu, uključujući proizvodnju visokokvalitetnog prirodnog astaksantina, mikroalgi s ultra visokim udjelom Omega 3 masnih kiselina i proizvoda od astaksantina.

Proizvodnja algi samo je jedna od mnogih dodatnih upotreba geotermalnih izvora i bušotina na Islandu. Ostale upotrebe uključuju na primjer proizvodnju silicija i metanola. Ovakve namjene postat će jasnije kada se temeljito istraži sastav geotermalne tekućine u i oko geotermalnih bušotina u Lipiku.

Island je sa svojih 360.000 stanovnika populacijski gotovo 10 puta manji od Hrvatske, ali je postao svjetski primjer uspješne zemlje koja već godinama drži vrh ljestvice najbogatijih i najučinkovitijih zemalja. Možete li nam ukratko objasniti kako je došlo do gospodarskog uzleta Islanda, pogotovo s obzirom na surovo prirodno okruženje?

- Prošlo je samo stoljeće otkako se Island smatra jednim od najsiromašnijih područja u Europi i svrstava u nacije u razvoju. Brojni su faktori koji su promijenili ovaj status, počevši od godina nakon Drugog svjetskog rata. Prije svega - Island je proširio svoje ribolovne teritorije, izgradivši vrlo jaku i stabilnu industriju. Drugo - a posebno posljednjih godina - turizam je doživio procvat, postavši najveća gospodarska grana u zemlji. Treće - počeli smo iskorištavati vlastite obnovljive izvore energije i time smanjiti uvoz fosilnih goriva. To je bilo vrlo važno i zbog naftne krize i viših cijena nafte, ali i zato što Island ima relativno malu i nestabilnu valutu, što dovodi do velikih oscilacija cijena uvezene robe kao što je nafta.

Vjerojatno najvažniji čimbenik povećanja ekonomskog prosperiteta je obrazovanje. Ključno je poticanje mladih ljudi – i žena i muškaraca – da traže obrazovanje, a odraslih da pohađaju cjeloživotno učenje i osposobljavanje.


LIRA ispod članka