Coelho citate vješto zaodjenuo u mistiku

„Self-help literatura nije novost u literaturi i proizvod suvremenog doba nego je nastala još davnih dana.“, istaknula je psihologinja Ivana Mađaroši uvrstivši književna djela Paola Coelha u podvrstu duhovnog self-helpa s drugim autorima poput Rhonde Byrne, Deepak Chopre, Eckharta Tollea i James Redfielda. Širenje literature duhovnog self-helpa dogodio se nakon uspjeha djela „Celestinsko proročanstvo“ od Redfielda po kojem je snimljen film te nosač zvuka prodan u 20 milijuna primjeraka. Uspjeh ostalih autora, kao i samog Coelha, dijelom je nastao zahvaljujući medijskom pokroviteljstvu i gostovanju u talk-showu „Oprah Show“ nakon kojih su stekli titule životnih gurua. U Hrvatskoj u posljednje vrijeme aktualan je u području self-helpa Bruno Šimleša koji je izdao nekoliko knjiga sa savjetima kako postići veće zadovoljstvo životom. Namjera tribine bila je dati odgovor na pitanja mogu li Coelho, Chopra, Tolle ili Šimleša čitateljima otkriti tajnu životne radosti ili se radi samo o iskorištavanju postojećih mehanizama osobnog rasta i razvoja te koliko je takva literatura utemeljena na spoznajama psihologije.

Self-help literatura kulturalni je fenomen započeo sa širenjem iz SAD-a na kraju 18. stoljeća odnosno povezuje sa samim nastankom SAD-a te „Deklaracijom nezavisnosti“ i autobiografijom Benjamina Franklina koji se zbog svoje rečenice „Ljudi su stvoreni za uspjeh“ smatra začetnikom tog roda literature. Taj rani self-help bio je utemeljen na puritanskim vrijednostima, a izdavanje literature praćeno je razvojem industrije, gospodarskog i općeg stanja nacije SAD-a. Kasnije širenje literature povezano je s probojem New Age filozofija u 1960-im godinama te istraživanju načina života i religija Dalekog Istoka, primjerice kada članovi grupe The Beatles odlaze u Indiju i omasovljenjem Hippie pokreta.

"Ako nešto želiš cijeli Svemir urotit će se da to i dobiješ."

Brazilski pisac Coelho je i sam sudjelovao u Hippie pokretu u mladosti nakon napuštanja Isusovačke škole u koju ga je upisao njegov otac. Nakon perioda razuzdanog života smiruje se 1980-ih kada nastaju njegova djela „Hodočašće“ i „Alkemičar“ s kojim postiže najveći uspjeh kod čitatelja. Citate iz „Alkemičara“ njegovi čitatelji shvaćaju kao pouke i savjete koje mogu primijeniti u svom životu kako bi bili zadovoljniji i usmjereni na ispunjavanje ciljeva kojima streme. „Ako nešto želiš cijeli Svemir urotit će se da to i dobiješ.“, primjer je citata iz „Alkemičara“ kojim pisac zbog doze mističnosti postiže uspjeh kod čitatelja, ali Mađaroši ističe kako je to ustvari oksimoron. Zbog mnoštva takvih primjera citata Mađaroši je rekla kako je „Alkemičar“ privlačan mladim čitateljima u dobi 16 do 18 godinu dok još tragaju za vlastitim identitetom te im ti savjete se čine kao korisni za život, ali ako ga čitaju ponovno nakon desetak godina shvaćaju kako je to djelo previše klišeizirano.

Uspjeh literature duhovnog self-helpa kod čitatelja sa psihološkog stajališta tumači se zbog nekoliko potreba koje svaki pojedinac ima u životu. Svaka osoba ima potrebu za osobnim rastom i razvojem, potrebu za samoostvarenjem, potrebu za objašnjenjem neobjašnjivog koja stvara religioznost i potrebu za tumačenjem svojeg života. Na unutarnje potrebe pojedinca nadovezuju se i vanjski utjecaji, društveni i medijski pritisak. Medijski pritisak ilustrira činjenica kako je većina životnih gurua postala poznata u jednom talk-showu, Oprah Showu.

„Brojni savjeti iz duhovnog self-helpa poput „Alkemičara“ koje čitatelji preuzimaju zapravo nisu potkrijepljeni znanstvenim nalazima psihologije.“, navela je Mađaroši, a razlog zašto se čini kako su ti savjeti korisni za život pojedinca nalazi se u mehanizmu samoispunjavajućeg proročanstva odnosno naša uvjerenja i postupci uvjetovani su uvjerenjima i postupcima drugih osoba o nama te Barnumovog efekta odnosno ta literatura je poput horoskopa pisana općenito tako da se može primijeniti na iskustvo gotovo svakog pojedinca.

Postoji "zdrava self-help literatura" koju treba čitati uz savjetovanje sa stručnjacima, a ne životnim guruima

Na kraju tribine Mađaroši je odgovorila potvrdno na pitanje postoji li „zdravi self-help“. Takav self-help temelji se na kognitivno-bihevioralnoj terapiji i psiholozi ga primjenjuju, primjerice, u odvikavanju ovisnika o alkoholu. „Pojedinac uz čitanje takve literature trebao bi svakako razgovarati i sa stručnjakom odnosno psihologom ako mu zatreba kakav savjet.“, rekla je Mađaroši.

Interaktivna tribina „Paolo Coelho – Majstor citata“ provedena je u okviru projekta „Knjižnica bez granica“ koju je financirala Zaklada Slagalica.