Marija Terezija i danas vlada najljepšim dijelom Lipika

Iako je od njezina rođenja u Beču prošlo točno 309 godina, tragovi političkih odluka Marije Terezije i danas su prisutni u svakodnevici, a posebno su vidljivi u Lipiku. Ova austrijska nadvojvotkinja i hrvatsko-ugarska kraljica ostala je upamćena kao jedina žena na habsburškom tronu, no u Lipiku njezino ime predstavlja mnogo više od povijesne lekcije. Upravo se u ovom gradu nalazi Ulica Marije Terezije, jedina u Republici Hrvatskoj koja nosi njezino ime, a slovi za jednu od najljepših u cijelome kraju. U toj su ulici smještene najznačajnije gradske institucije, od bolničkog kompleksa Toplica Lipik, Vile dobre vode i Doma hrvatskih veterana, do niza raskošnih vila poput Vile Savić i Vile Osječanke, te same zgrade Gradske uprave.

Godine 1760., upravo u vrijeme vladavine carice Marije Terezije Lipik dolazi u vlasništvo obitelji daruvarskih grofova Jankovića. Iz tog razdoblja potječu i prvi zapisi o ljekovitoj vodi koja je proslavila grad, a obitelj Janković postala je neizostavan dio lokalne povijesti. Ta se povijesna nit danas nastavlja na vrlo kreativan način kroz lokalno pivarstvo. Pivovara Slavonica svoje je treće pivo nazvala upravo „Carica“, posvetivši ga Mariji Tereziji, čime se njezino ime iz povijesnih arhiva preselilo u suvremenu ugostiteljsku ponudu, uz bok pivima „Grof“ i „Grofica“ koja slave njezine suvremenike iz obitelji Janković.

Osim što je njezino ime postalo simbolom prestiža i lokalnog identiteta, njezina vladavina, poznata kao terezijanizam, donijela je korjenite promjene u cijeloj Monarhiji. Marija Terezija preuzela je vlast 1740. godine nakon smrti oca Karla VI., zahvaljujući Pragmatičkoj sankciji koja je omogućila žensko nasljeđivanje. Tijekom četrdeset godina uprave, vodila je iscrpljujuće ratove poput onog za austrijsku baštinu i Sedmogodišnjeg rata, ali je istovremeno provodila duboke reforme. Modernizirala je kazneno pravo ukinuvši torturu i progone vještica, uvela je opće školovanje te donijela urbare kojima je uredila odnose između seljaka i plemstva, smanjujući terete podložnika.

Za hrvatske prostore njezina je uloga bila od presudne važnosti jer je 1745. godine obnovila Virovitičku, Požešku i Srijemsku županiju te ih sjedinila s ostatkom zemlje. Osnivanjem Hrvatskog kraljevskog vijeća 1767. godine nastojala je učvrstiti političke i gospodarske prilike, dok je gradu Rijeci osigurala izlaz na more priključivši ga Hrvatskoj. Iako su njezini potezi često vodili prema jačanju središnje vlasti i uvođenju njemačkog jezika, što je izazivalo otpor plemstva, njezini su zahvati u zdravstvu, prosvjeti i gospodarstvu postavili temelje modernog društva.

Danas, dok prolaznici šeću lipičkom ulicom s njezinim imenom ili uživaju u napitku nazvanom njoj u čast, sjećanje na caricu koja je oblikovala srednju Europu ostaje življe nego ikada.