Pod Čaklovačkom kulom i na Muškom bunaru

Muški bunar – rijedak primjer prašume hrasta kitnjaka i bukve kako u Hrvatskoj tako i u Europi

Nažalost, malo ljudi iz ostatka Hrvatske i drugih zemalja Europe zna za ovaj posebni rezervat šumske vegetacije sa stablima hrasta i bukve starijim od 300 godine jer područje oko tog lokaliteta površine 43,42 ha kao dobar dio same lokaliteta još uvijek zasijano minama zaostalim iz Domovinskog rata. Stoga to područje posjećuju samo lokalni lovci, šumari ili planinari koji dobro poznaju putove gdje se može proći. Ako lovci ili planinari izvan naših krajeva požele posjetiti taj lokalitet onda to čine u pratnji nekoga iz našeg kraja tko poznaje sigurne trase za prolazak.

Tako su i troje planinara iz Samobora posjetili izvor „Muški bunar“ u srcu zaštićene prašume 25. travnja u pratnji planinara iz PD „Lipa“ Lipik koji su im pokazali put i pravili društvo tijekom izleta. Neki od domaćih planinara također su bili po prvi puta na tom lokalitetu na nadmorskoj visini od 750 do 800 metara iznad izletišta Ivanovac, dok su neki zadnji put tamo bili prije 30 i više godina. Planinare je sigurno doveo do odredišta te natrag u Ivanovac planinarski vodič Željko Tomašević.

O posebnom rezervatu šumske vegetacije „Muški bunar“

Kao posebno vrijedna šuma hrasta kitnjaka i bukve na inicijativu ondašnjih šumara prepoznata je i izuzeta iz redovnog šumskog gospodarenja davne 1929. godine, a 1963. godine zaštićen je u kategoriji posebnog rezervata šumske vegetacije. Proglašenjem ekološke mreže 2007. godine postaje i njenim dijelom kao posebno vrijedno stanište. Šumsku zajednicu uz hrast i bukvu čine još obični grab, gorski javor i divlja trešnja. Budući da se u ovoj sastojini ne vrši sječa zadnjih više od 80 godina smatra se prašumom, a stara stabla u šumi imaju životni vijek dulji od 300 godina te pružaju zaklon mnogim šumskim životinjama. U lipnju 1999. godine jak olujni vjetar porušio je dosta starih stabala koja se nisu smjela micati zbog zaštićenog statusa šume. Te vjetroizvale prepuštene su djelovanju prirode, a takav zapušteni izgled šume dalje joj još dodatnu draž.

Tragikomična je činjenica kako u 20 godina od vojno-oslobodilačke akcije "Bljesak" državne, regionalne i lokalne institucije nisu uvidjele turistički potencijal ovog jedinstvenog lokaliteta te razminirale područje.

Od Tromeđe do kule Čaklovac

Nekadašnjim planinarskim stazama i zapuštenim putovima oko zaseoka Lipovca iznad Brusnika preko Hajdučke Kose i uz potok Rakovac do srednjovjekovne kule smještene pod Čaklovačkim Brdom planinare iz Pakraca i Lipika 26. travnja vodili su Boro Černi, Žarko Roček i Stevo Nagy iz PD „Psunj“ Pakrac. Uz staru planinarsku stazu, koja se spaja s novom stazom na Hajdučkoj Kosi, obišli su jedan od izvora potoka Lučica pod starom bukvom gdje su nekadašnji mještani napuštenog zaseoka Lipovac napajali stoku. Nakon što su se spustili s Hajdučke Kose prolazili su uz potok Rakovac koji na dva mjesta ima slapove te su se potom odvojili prema Čaklovačkom Brdu i ostacima kule gdje su predahnuli. S Čaklovca se vraćaju u dva smjera, jedna grupa se spustila do ceste u naselju Dragović, a druga grupa se vratila do potoka Rakovac te od ušća potoka Lučica u Rakovac krenula trasom prema zaseoku Lipovac i kroz napušteno mjesto se vratila do odmorišta Tromeđa.