Povrtnjak u srpnju - žega, žetva i druga sjetva

Sunce, suša i korov ne idu na godišnji odmor — ali uz pravi ritam zalijevanja, plijevljenja i pravovremenu drugu sjetvu, srpanj može biti i mjesec u kojem se priprema bogata jesenska berba.

Srpanj je vrhunac vrtlarske sezone. Povrtnjak je u punom pogonu, žetva prvih kultura je u tijeku, a vrućine i suša traže od vrtlara više pažnje nego u bilo kojem drugom mjesecu. Ovaj ljetni mjesec pun je zadataka i izazova koje stavlja pred povrtlare, jer tu je redovna borba s korovom i zaštita od sunca, zatim pravilno zalijevanje i prevencija bolesti, ali treba voditi računa što posaditi na mjesta koja su ostala prazna nakon rane berbe.

Korov u srpnju raste brzinom koja iznenadi i iskusne vrtlare, posebno nakon kiše ili zalijevanja. Važno je da plijevite redovito, u manjim količinama — bolje 15 minuta svaki drugi dan nego jedan veliki napad vikendom. Mladi korov se lako čupa, a kad ostavite da naraste i osjemeni se, problem se umnožava za sljedeću godinu. Ne zaboravite malčirati gola mjesta slamom, osušenom pokošenom travom, piljevinom ili agrotekstilnom folijom. Malč guši korov, čuva vlagu i hladi tlo. Kod kopanja budite oprezni, kopajte i kultivirajte plitko, ne duboko — dubokim okopavanjem na površinu izvlačite novo sjeme korova koje samo čeka svjetlost da proklija.

Srpanjsko sunce može ozbiljno oštetiti biljke, posebno mlade presadnice i kulture osjetljive na žegu — salatu, špinat, rotkvicu i pojedine kupusnjače. Ukoliko imate mogućnosti zasjenite osjetljive kulture mrežom za zasjenu (30–50 %) ili improvizirano granama i starim plahtama na štapovima, radile su to i naše bake, postavljenim s južne strane u najtoplijem dijelu dana. Ukoliko su plodovi rajčice i paprike izloženi direktnom suncu može ih zahvatiti sunčeva opeklina, prepoznat ćete ih kao bjelkasta, kožasta mjesta na plodu. Da to izbjegnete pomoći će gušći sklop lišća, ali i tu treba biti pažljiv, naime prevelika gustoća sprječava prozračivanje i pogoduje bolestima.

Pravilno zalijevanje u srpnju je vjerojatno najvažniji zadatak mjeseca. Zalijevajte rano ujutro ili kasno navečer, nikad u podne — voda manje isparava, bolje dopire do korijena, a list se brže suši pa je manji rizik od gljivičnih bolesti. Radije zalijevajte rijetko, ali obilno, umjesto svaki dan malo. Duboko zalijevanje tjera korijen u dubinu i čini biljku otpornijom na sušu jer površinsko prskanje stvara plitak, osjetljiv korijenski sustav. Bitno je da zalijevajte zemlju, ne lišće. Mokro lišće u kombinaciji s toplinom idealan je uvjet za plamenjaču i pepelnicu. Iz iskustva je neka orijentacijska mjera za rajčicu, papriku i krastavce u sušnim danima oko 2–3 litre vode po biljci, 2–3 puta tjedno — pjeskovito tlo treba zalijevati češće, glinasto rjeđe, ali obilnije. Sustav za kap po kap se u srpnju najviše isplati jer ravnomjerna opskrba vodom smanjuje pucanje plodova rajčice i pridonosi boljoj oplodnji cvjetova.

Vrućina i povremena vlaga kiša, rosa, večernje zalijevanje stvaraju u srpnju pogodne uvjete za razvoj bolesti. Plamenjaču kod rajčice i krumpira možete prepoznati kao tamne, vodenaste pjege na listu koje se širе. Pomaže prozračan sklop, zalijevanje u korijen, uklanjanje donjeg lišća koje dotiče zemlju. Pepelnicu kod krastavaca, tikvica i bundeva možete prepoznati kao bjelkasti, brašnjavi premaz na listu. Pomaže prozračnost, uklanjanje zaraženog lišća i tretiranje mlijekom razrijeđenim vodom (1:9) ili sumporom. Trulež plodova rajčice i tikvica koji dotiču vlažnu zemlju možete spriječiti ako stavite podlogu od slame ili malča ispod plodova. Stoga redovito pregledavajte biljke i uklonite zaraženo lišće čim primijetite prve znakove, bacite ga, ali ne u kompost. Aktivne su i lisne uši, puževi i gusjenice kupusnjača, listove s ušima odstranite ručno ili prirodnim pripravcima poput otopine kalijevog sapuna.

Nakon žetve ranih kultura — graška, rane salate, rotkvice, mladog krumpira, češnjaka — u povrtnjaku ostaju prazna mjesta. Srpanj je idealan trenutak za drugu sjetvu, jer do jeseni ima još dovoljno toplih dana. Za brzu jesensku berbu (45–60 dana) možete posijati salatu, mladi luk i kineski kupus, špinat (krajem srpnja, kad se temperature počnu spuštati),blitvu, mrkva (za jesensku berbu, sjetva do sredine srpnja). Prije nove sjetve unesite malo zrelog komposta ili gnojiva — prethodna kultura je iscrpila hranjive tvari iz tla.  Sjeme posijano u srpnju treba redovito i obilno zalijevanje za nicanje, a sjena prvih dana nakon sjetve pomaže mladim klijancima da prežive vrućinu. Vodite računa o plodoredu ne sadite kupusnjače gdje su upravo bile kupusnjače ni rajčicu i papriku gdje su bili krumpir ili rajčica.

Srpanj traži disciplinu, ali ulaganje u redovito plijevljenje, pametno zalijevanje i pravovremenu zaštitu od bolesti isplati se kroz bogatu jesensku berbu.