Božićne priče o financijskoj neovisnosti

Opet Božić i kraj još jedne godine. Što sam starija, imam dojam da godine brže prolaze. Na kraju svake radimo inventuru svog života, zbrajamo svoje uspjehe i neuspjehe, i od Nove godine planiramo početi sve drugačije. Počinjemo zdravo jesti. Vježbati. Počinjemo sa štednjom. Počinjemo sa novim životom. Nova godina i sve novo. Ovaj put zaozbiljno. Nisam ni ja izuzetak: svake Nove godine počinjem sa zdravom hranom i redovnim vježbanjem... Činjenica da već 20 godina nisam ni grama smršavila govori sve o mojim novogodišnjim odlukama... Ovih dana svi se nešto prezbrajamo, jesmo li dobili božićnicu, jesmo li dovoljno zaradili, imamo li novca za sve troškove ovih blagdana. Pečenica je već dogovorena, imamo bar šest vrsta suhih kolača, u zadnji čas kupujemo još poneki poklončić…  Od Nove godine ćemo drugačije sve. Štedjet ćemo. Bolje ćemo zaraditi. Ma stvarat ćemo čuda.  Analiza kaže da novogodišnje odluke traju između 14 i 40 dana... ni dana duže.

Želim vas ovaj put potaknuti da doista nešto promijenite na bolje. Ovaj put zaozbiljno napravite nešto dobro za sebe. U financijama i u životu općenito.

2023. godina nam je donijela svašta – od uvođenja eura u HR do rata u Ukrajini, od korupcijskih afera do svinjske kuge. Dok inflacija u eurozoni slabi (2,4%, što je najniža razina od ljeta 2021.), Hrvatska se i dalje suočava s visokim stopama inflacije. Prema najnovijem izračunu Eurostata, Hrvatska je zauzela neslavno drugo mjesto s inflacijom od 5,5 posto, odmah iza Slovačke, s najsnažnijim rastom potrošačkih cijena, dvostruko većim od prosjeka u Europskoj Uniji. Cijene hrane u proteklih godinu dana porasle su za oko 7%, a ususret blagdanima, sve manje Hrvata moći će si priuštiti tradicionalni blagdanski stol. Cijene purice, patke i guske kreću se između 9 i 13 eura. Za blagdane cijena domaćeg odojka umjesto 8 koštat će gotovo 10 eura po kilogramu. Uz silna poskupljenja hrane, sindikati procjenjuju da će ovogodišnja blagdanska košarica biti skuplja od lanjske u prosjeku za 10 posto. Ja mislim, i više. Tako će ona najjeftinija s lanjskih 90 eura, porasti na 100, ona nešto bogatija sa 153 na gotovo 170 eura, dok će ona tradicionalna košarica uz bakalar, puricu i više vrsti kolača za tročlanu obitelj iznositi 380 eura. Ali ne znaju oni nas – pa nećemo valjda dozvoliti da nam inflacija i rast cijena ukradu Božić i blagdansku tradiciju!

J.M.Keynes je jedan od najutjecajnijih ekonomista u povijesti. Tvrdi da potrošnja (tj. potražnja) diže ekonomiju na veću stopu rasta. Stoga, ako se povećala potrošnja tijekom božićne sezone, to je jako dobro za rast ekonomije. Jer poduzećima (proizvođačima, trgovinama) rastu prihodi. Zato se potrošače potiče na trošenje novca, pomno umotano u sjaj i šljokice, jer to potiče ekonomski rast.

Na prvi pogled to može izgledati logično. Ako se poveća potrošnja, poduzeća će proizvoditi više, zaposliti više ljudi. Sve će to zavrtjeti ekonomski kotač i potaknuti rast. Svi sretni. No nije baš tako.

Prvo, u maloj ekonomiji kakva je hrvatska, novac ne ostaje u sustavu, nego se izlijeva posvuda. Budući da više uvozimo nego izvozimo, porast potrošnje maže vrat kineskim, njemačkim i trećim guskama – manje domaćima. To je proizvodnja. A možemo pričati i o trgovačkim centrima - trebam li vam reći čiji su Lidl, Spar, Billa, Kaufland... ili vam je dovoljno njihovo ime?.

Drugo i važnije, ispada da je novac koristan jedino ako ga se troši, odnosno smatra se da on ima samo jednu jedinu namjenu i funkciju – potrošnju. To nije istina. Istina je da uvijek postoje najmanje dvije razumne mogućnosti upotrebe raspoloživoga dohotka. Jedna je mogućnost potrošiti ga, a druga uštedjeti. Sa stajališta makroekonomije ni jedna od te dvije nije nužno iznad ili »bolja« od druge. Novac iz štednje također se prelijeva u gospodarstvo, ali na drugi način – kroz buduće investiranje.

Uz te dvije primarne, koja je još mogućnost upotrebe onog što zaradimo? Doniranje. Sjetite se i onih koji su u potrebi i koji nemaju. Petinu do četvrtinu svojih godišnjih prihoda neprofitne organizacije u EU steknu tijekom božićne sezone.

Ne tako davno pisala sam o velikom značaju privatnog poduzetništva za mene – o tome da mi je vlastiti obrt pružio slobodu. Tek nedavno sam čula za FIRE (eng. Financial Independence Retire Early).  Radi se o financijskoj neovisnosti s (opcionalnom) ranom mirovinom. Obzirom na naš novi mirovinski sustav, odmah sam se zainteresirala, jer kao i mnoge žene moje generacije, imam dojam da ću raditi do stote godine.

Ne kažem da bi svi trebali težiti financijskoj neovisnosti i ranoj mirovini niti da je to svima lako ili uopće ostvarivo. Svi mi cijenimo različite stvari u životu. Neki ljudi jednostavno vole svoj posao i uopće ne žele u mirovinu.  Mišljenja sam (a i brojne studije to potvrđuju) da je smislen rad bitan element našeg životnog zadovoljstva.  Kad bi sreća i životno zadovoljstvo bili uvjetovani ranim umirovljenjem, onda ne bismo imali toliko samoubojstava među braniteljima.

Snaga financijske neovisnosti je u tome da nam stvara opcije. Opcije da radimo samo dio radnog vremena, a dio volontiramo za nešto što smatramo vrijednim našeg vremena; da radimo nešto što volimo. Štedjeti i približiti se FIRE pokretu, aktivno raditi na vlastitoj financijskoj neovisnosti ne znači biti škrt, već trošiti u skladu sa svojim vrijednostima.

Financijska neovisnost nema veze sa zgrtanjem para. Ona za cilj ima utvrditi koliko nam je dovoljno za miran  i ugodan život. FIRE pokret se protivi neumjerenoj potrošnji i propagira trošenje sa svrhom (npr. kupiti nešto što će nam stvarati trajno zadovoljstvo, a ne nešto nebitno zbog prestiža ili sličnog pogrešnog razloga).  Ako sam vas zainteresirala, više o FIRE pokretu potražite na internetu. A u novoj 2024. pokušajte, bez obzira na sve te priče, posložiti svoj financijski život.

Nekako mislim da nam nakon naporne 2023., ta 2024.godina duguje malo dobrote i zadovoljstva, malo mirnijeg života. Božić je vrijeme davanja i otvaranja srca. Nemojte dozvoliti da vam najljepši blagdan potpuno komercijaliziraju i da bude samo sredstvo zgrtanja para za velike trgovačke lance. Svojim bližnjima dajte ono što nam svima najviše treba: ljubav i pažnju; a novac počnite štedjeti već sad.

Između ostalog, ja sam konzultantica za EU fondove. I usudila bih se reći da mi maksimalno idu na živce sve te priče po medijima gdje nam obećavaju silne milijarde. To iščekivanje nekih bespovratnih novaca, obećanja da ćete nešto „dobiti“, da će se netko (država, EU , neko)  već pobrinuti da živimo dobro, svi ti planovi u zraku, upravo to paralizira naše društvo. To prokletstvo da nikad ne bankrotiramo i ne puknemo do kraja,  to nas sprečava da postanemo uspješno društvo, je nam nikad nije dovoljno loše da se odlučimo na promjene. Da odlučimo zasukati rukave, raditi, mijenjati navike.

E to vam želim ovog Božića. Da shvatite da vam ne treba vanjski poticaj nekog pokreta iz Amerike, ili besplatni novci Europske unije – da sami imate snagu da promjenite svoj život i da uspijete. Takve odluke donesite i primjenite od Nove godine. Stvorite zdrav i ispunjen životni stil usmjeren najprije na brigu za svoje fizičko i mentalno zdravlje, međuljudske odnose i vlastite vrijednosti.

Pa sretan vam Božić i nova godina!