Žene kao žrtve financijskog zlostavljanja
Piše:
Sanja Bogdan Pavlović
Po mom mišljenju, poticanje žena da se bave poduzetništvom je još jedan način da se zaustavi zlostavljanje žena. Iako, to vrijedi i za muškarce. Vrijedi za sve.
Najveći benefit koji sam osobno dobila od bavljenja poduzetništvom nije novac, nego SLOBODA. Svakodnevna spoznaja da ne ovisim o nikom.
Nasilje nad ženama je gorući problem u Hrvatskoj, a u medijima i društvu nažalost postaje aktualno pitanje samo kada dođe do tragičnih slučajeva ili kada je riječ o javnosti poznatim osobama. Osim fizičkog i emocionalnog nasilja, ne smijemo zaboraviti ni na financijsko zlostavljanje žena o kojima se progovara vrlo rijetko.
Istraživanje pokazuje da se financijsko zlostavljanje u nezdravim obiteljskim odnosima događa jednako često kao i drugi oblici zlostavljanja.
Možda su i vaše bake, majke pa čak i vi same, pretrpjele neki oblik financijskog zlostavljanja, a da toga niste ni bile svjesne.
Žene često imaju manje prihode te su rjeđe vlasnice stambene nekretnine.
Mnoge od nas ne znaju što sve spada pod financijsko zlostavljanje i da kao takvo zapravo ima direktnu poveznicu s narušavanjem slobode i integriteta žene.
Autonomna ženska kuća je provela istraživanje o nasilju nad ženama u Republici Hrvatskoj i ono je, među ostalim, pokazalo da čak 28 % ispitanica nije imalo vlastitu zaradu, a više od pola njih je imalo prosječan mjesečni prihod manji od 4.500 kn (597 eura). U istraživanju je sudjelovalo 976 žena dobnog raspona od 18 do 65 godina.
Što je financijsko zlostavljanje?
Financijsko zlostavljanje uključuje kontrolu mogućnosti žrtve da stječe, koristi i odlučuje o financijskim sredstvima. Žene koje su žrtve takve vrste nasilja mogu od strane svog partnera biti spriječene da rade i zarađuju. Kad imaju novac, često moraju paziti na svaku kunu i partneru opravdavati na što su potrošile novac.
Oblici financijskog zlostavljanja razlikuju se od situacije do situacije. Ponekad zlostavljač može primijeniti suptilne taktike poput manipulacije, dok drugi zlostavljači mogu biti otvoreniji i zastrašujući.
Mogla bih napisati još dosta toga o svemu što prati financijsku ovisnost – od emocionalnog i fizičkog zlostavljanja na dalje.
Ženama koje tako žive i koje to proživljavaju vrlo je teško pokrenuti se, stvoriti uvijete za novi početak, pogotovo ako imaju djecu. Često je riječ o ženama koje nemaju radnog iskustva ili nemaju kreditnu sposobnost. Zato im je teško stvoriti neovisnost i dugoročnu sigurnost.
Jako je važno da žene prepoznaju financijsko zlostavljanje prije nego što eskalira te ih dovede do financijske ovisnosti o partneru i nemogućnosti zaposlenja.
Svoje prijateljice, kćeri, kolegice i druge žene moramo educirati i savjetovati da one imaju pravo kontrolirati svoj život, posao i financije.
Evo nekoliko primjera različitih načina financijskog zlostavljanja od strane partnera: uzimaju novac te koriste kreditne kartice bez dogovora i odobrenja; ruše kreditnu sposobnost prekoračenjem limita i neplaćanjem računa; pokušavaju kontrolirati novac koji je žena zaradila ili uštedjela; koriste njenu imovinu u svoju osobnu korist bez suglasnosti i dogovora; traže pravo na ženin novac; očekuju da ih žena izvuče iz dugova ili teških financijskih situacija; kontroliraju poslovanje i napredovanje žene.
Kako izaći iz ovoga?
Niste sami u to upali, nego vas je partner (ili obitelj) stavio u takvu poziciju. Stoga ćete se teško i izvući sami, potrebna vam je pomoć, no odluka mora biti vaša. Bez obzira na vaše obrazovanje, dob, bilo koju razliku – vi ste čovjek koji ima pravo na život bez zlostavljanja i imate pravo odlučivati sami o sebi. Postoji jako puno programa pomoći (za sve), pa i za ovo, a ako odlučite krenuti u poduzetništvo, ma kako skromno i oprezno u početku, podržat će vas mnoge institucije, a bez iznimke, savjetodavnu i svaku drugu moguću pomoć pružit će vam i lokalne razvojne agencije. Niti ja osobno nisam nikad naplatila (niti namjeravam) savjetovanje i pomoć nekom tko tek ulazi u poduzetničke vode. I moguće je uspjeti, ma što vam pričali.
Postoji fascinantan program BRAC koji se provodi u najsiromašnijim zemljama svijeta (Bangladesh), i postiže odlične rezultate u pomaganju ženama da izađu iz ekstremnog siromaštva ( http://www.brac.net/), i to ženama bez ikakvog obrazovanja, siromašnim ženama s djecom, koje okolina nije podržavala. Ako mogu oni, možemo i mi.
Jesmo li mi manje pametni, manje humani, manje sposobni? Zar mi ne možemo iskoristiti ekonomiju i znanje o ekonomiji da smanjimo zla današnjice? Uvjerena sam da možemo.
Imam dosta sijede kose. 2014. godine (prije 9 godina) jedna poznata banka je procijenila da sam prestara za zapošljavanje kod njih. Učinili su mi uslugu. Par godina poslije otvorila sam vlastitu firmu. Jer sebi nisam prestara. Sebi sam taman. Danas sam konzultantica, između ostalog i ovlaštena mentorica HAMAG-a. Moje sijede kose i moje iskustvo služe da savjetujem i naučim mlađe. Možda nisam energična kao u dvadesetima, ali o nekim stvarima znam više nego u dvadesetima. Nikad niste prestare, ni premlade, da uzmete svoj život i svoje financije u svoje ruke.
Pametne žene otvoreno razgovaraju o novcu. Tako učimo jedne od drugih, potičemo se i podržavamo. I tako možemo zajedno napredovati. Zajedno s drugim ženama koje su na istom putu imamo mogućnost učiniti veliku promjenu u društvu. Naučiti svoje kćeri kako da se odnose prema novcu, poduzetništvu, ekonomiji općenito. To je jedno od temeljnih znanja s kojim ih trebamo otpremiti u život.