Uvod u permakulturu za početak održivog razvoja našeg kraja

Na početku predavanja „Uvod u permakulturu“ okupljene je pozdravila ravnateljica knjižnice Monika Lucić-Fider utvrdivši na temelju brojnog stanja prisutnih da je permakultura zanimljiva tema te prepustila riječ predavačima Kristijanu Đakoviću i Sunčani Pešak. „Nadam se kako će vam predavanje biti zanimljivo i korisno te da će se iz njega izroditi puno novih ideja, projekata. Te da ćemo se uskoro ponovno družiti uz još ovakvih tema.“, rekla je Monika Lucić-Fider.

Sunčana Pešak dugo vremena je provela radeći u okviru „Zelene mreže“ raznih aktivističkih grupa i udruga, kako se sama predstavila, te dodala kako je njezino glavno polje interesa permakultura koja povezuje sva njezina područja kojima se bavi, a od 18. godine se aktivno bavi sjemenarstvom i očuvanjem starih sorti biljaka. Kristijan Đaković rekao je kako je do ovog predavanja zapravo došlo spontano te da dolazi iz Slavonskog Broda, ali od prije tri godine je naš sugrađanin jer se doselio sa suprugom u Gornju Šumetlicu gdje su kupili kuću i imanje te pokušavaju, kako kaže, širiti riječ o permakulturi te u G. Šumetlici napraviti jedno pokazno imanje kako bi na njemu ljudi mogli doći i vidjeti što to permakultura je i što je sve moguće postići s primjenom principa permakulture.

Za cilj predavanja istaknuli su kako žele upoznati okupljene više o permakulturi i što je to permakultura krenuvši od definicija i cijele povijesti od njenog nastanka. Ovaj koncept, zapravo, nudi alternativu suvremenom načinu života i proizvodnje koji zagađuje i postupno uništava naš okoliš, zajednice i društva te na kraju same ljude kao dijelove društva. Permakultura je nastala Australiji, a njezin idejni začetnik je Bill Mollison kojemu se nakon što je slušao njegova predavanja pridružio David Holmgren te su je zamislili kao interdisciplinarnu znanost o zemlji i u početku su se bavili više kao permamentnom agrikulturom koja je održiva, ne zagađuje okoliš i ne uništava biosustav. Nakon što su prvu knjigu objavili 1978. te sljedeće godine drugu knjigu i održali niz predavanja po cijeloj Australiji okupili su brojne sljedbenike. Đaković je rekao kako definicija permakulture ima koliko i praktičara, a jedna od njih glasi „permakultura je praktična metoda dizajniranja održivih ljudskih zajednica“. „Ona zapravo promatra prirodu i kopira uzorke iz prirode te ih pokušava prenijeti na naše ljudske sustave, bili veliki ili mali. Permakulturni dizajn može se primijeniti od malog vrta do velikih farmi i imanja te čak čitavih sela i gradova.“, istaknuo je Đaković o primjeni koncepta. Osnovni elementi ili katastrofe suvremenog načina života koje permakulturni dizajn uzima u obzir su vatra, voda, zrak, tlo ili prostor te na kraju društvo tj. političko-ekonomske strukture organizacije. „Ideal permakulture je dostići održivi ekološki otisak zajednice. Svesti svoje potrebe na jednu planetu koju imamo i da ne trošimo više što nam realno treba i pritom da naučimo biti sretni s tim resursima koje imamo.“, istaknula je Sunčana Pešak te dodala kako permakultura općenito pokušava postići održivi način života na Zemlji.

Tijekom predavanja su prošli kroz sva područja permakulture te objasnili 12 načela permakulturnog dizajna koji služe kao alati kroz razne primjere. Sve počinje od prvog načela koji se sastoji u tome da sve treba dobro promotriti odnosno uočiti sve dijelove i veze. „Ljepota je u oku.“, slikovito se izrazio Đaković.

Na kraju su naveli udruge koje drže edukacije i provode radionice o permakulturi u Hrvatskoj, a to su Zmag, Hrvatska permakultura i Permakultura. Jedan primjer permakulturnih održivih farmi u našoj zemlji nalazi se na Braču na kojoj se vlasnica bavi proizvodnjom kozmetike i drži razne domaće životinje. "Drugi primjer se krije iza tvrtke „Zlatna jutra“ d.o.o. koja je registrirana u Pakracu, a osnivač tvrtke je Bart Meijer koji se s obitelji iz Nizozemske preseljava u naš kraj te se namjerava baviti permakulturom i stvoriti zaokruženo permakulturno imanje ovdje.", naveo je Đaković, a Bart Meijer je također bio prisutan na ovom predavanju sjedeći u prvom redu. Za permakulturu su najbitniji ljudi i njihovo okupljanje i udruživanje pa je stoga Kristijan Đaković na kraju zamolio zainteresirane da zapišu svoje kontakte kako bi se u našem kraju nastavili okupljati i baviti više o temama s predavanja te praktično učiti o permakulturi. „Čisto da vidimo je li ima potencijala da se izrodi nešto krasno i pozitivno ovdje u Pakracu.“, rekao je Đaković, a po viđenom zainteresiranih koji su ostavili svoje kontakte je bilo.