Doživljaji iz mjesta dodira triju religija, kultura i tradicija

Zlo treba prepoznati i suzbiti ga u njegovim začecima

„Borba za bolje društvo često je bolna, ali je puno teže živjeti s mišlju da si mogao nešto učiniti, a pravio si se da se to tebe ne tiče. Zlo treba prepoznati i suzbiti ga u njegovim začecima.“, ova u biti univerzalna misao, kako je istaknula Danijela Marijanović, glavna je poruka sedmodnevne edukacije posvećene razdoblju 2. Svjetskog rata i zlu holokausta kojeg su Židovi i pripadnici drugih naroda pretrpjeli samo na osnovu različitog etničkog porijekla i religijske pripadnosti koju je s ostalim polaznicima iz Hrvatske prošla u Memorijalnom centru Yad Vashem u Jeruzalemu.

Edukacija koju su držali vrsni izraelski povjesničari i djelatnici centra koncipirana je na način da se sastoji od predavanja i radionica, a imala je svrhu još kvalitetnije osposobiti nastavnike za izvedbu nastavnih sati koji se tiču teške i osjetljive teme holokausta. Na ovo stručno usavršavanje u Izrael otputovala je kao stipendist MZOS RH među 15 nastavnika iz Zagreba, Osijeka, Vinkovaca, Slavonskog Broda, Bedekovčine, Daruvara, Opatije, Zadra i Virovitice. Stipendiju je Ministarstvo raspisalo u proljeće ove godine za koju su kandidati osim motivacijskog pisma na engleskom jeziku morali proći eliminacijski razgovor u MZOS kojim su dokazivali visok stupanj poznavanja engleskog jezika jer je to bio radni jezik edukacije u Izraelu.

Sudionici seminara susreli su se s dvije gospođe koje su preživjele holokaust i strahote koncentracijskog logora Auschwitz, a koje su podrijetlom iz Hrvatske te danas obje žive u Izraelu i aktivno surađuju s Memorijalnim centrom Yad Vashem. One su prenijele sudionicima edukacije svoja potresna sjećanja iz tog vremena, a jedna od njih je Lili Gombos koja je rođena i do početka rata živjela u Zagrebu. Potom je s obitelji, roditeljima i sestrom, odvedena u Auschwitz. „Roditelji im umiru u plinskoj komori, a ona i sestra spletom okolnosti preživljavaju. Poslije rata vratile su se u Zagreb, ali vidjevši da im je sva obiteljska imovina otuđena, obje su 1948. godine tijekom osnivanja države Izrael emigrirale.“, ispričala nam je Danijela Marijanović. Lili Gombos se posvetila širenju istine o užasima konc-logora iz vremena nacizma.

Memorijalni centar Yad Vashem njeguje uspomenu na brojne Židovske zajednice iz svih europskih gradova i mjesta koje su do 2. Svjetskog rata postojale, a u vremenu holokausta su potpuno nestale. Tijekom holokausta i za vrijeme nacističke okupacije većeg dijela europskih država u konc-logorima stradalo je više od 6 milijuna Židova, a ljudske žrtve su još veće kad se pribroje pripadnici drugih naroda od Roma do slavenskih naroda i političkih protivnika nacističkog režima. Uspomena na nestale zajednice sačuvana je na zidu u Dolini zajednica gdje su na latiničnom i hebrejskom pismu u kamenu uklesana imena gradova iz kojih su nakon holokausta nestale Židovske zajednice. Tako su na tom zidu uklesana imena Pakraca i Daruvara te gradova iz okolice, Kutine, Nove Gradiške, Požege i drugih hrvatskih gradova.    

Edukaciju su otvorile veleposlanica Republike Hrvatske u Tel Avivu Tina Krce i Chavu Baruch, djelatnica Yad Vashema zadužena za edukaciju nastavnika iz srednje i jugoistočne Europe. Chavu Baruch prisustvovala je seminaru o holokaustu koji je tijekom siječnja ove godine održan u Daruvaru.

Miješanje kultura, običaja i zvukova koje naprosto osvaja

Uz svakodnevni radni tempo i prisustvovanje predavanjima Danijela Marijanović s ostalim kolegama nastavnicima iz Hrvatske imala je prilike za upoznavanje sa svakodnevnim načinom života i običajima stanovnika Jeruzalema, Tel Aviva i Jaffe u Izraelu te Betlehema u Palestini.

Posjet Betlehemu opisala je kao posebno iskustvo. Betlehem se nalazi pod palestinskom upravom te Izraelci stranim turistima ne preporučuju duži boravak na tom području iako turisti za vrijeme boravka u Palestini obično ne doživljaju nikakve probleme. Danijela i kolege su ovaj grad obišli tijekom slobodnog vremena i u osobnom aranžmanu, a prelazak kontrolne točke između, zapravo, dvije države protekao je bez neugodnosti. „Odlazak tamo bio je posebno iskustvo. Isplatio se, zbog posjeta Bazilici Kristova rođenja.“, kaže Danijela.

Ozračje napetosti koje vlada u svakodnevnim odnosima između Izraelaca i Palestinaca dodatno potencirano čestim i krvavim sukobima te terorističkim napadima također se osjeti tijekom mirnih razdoblja i u razgovorima što ih stranci imaju s domaćim stanovništvom. „Situacija je poprilično napeta i obje vas strane pokušavaju uvjeriti kako su baš njihovi argumenti istiniti.“, ističe Danijela. Zbog takvog ozračja ratnog stanja koje vlada od osnutka države Izrael 1948. godine tamo postoji obvezna vojna obuka i služenje vojske za sve mlade nakon završetka srednje škole. Svakodnevno se na ulicama stoga susreću mnogi mladi ljudi, mladići i djevojke, u vojnim odorama. Za mladiće vojna obuka traje tri godine dok za djevojke traje godinu dana kraće.

Zbog sigurnosti domaćeg stanovništva i stranih posjetitelja također postoje procedure pri ulasku i izlasku iz zemlje. Tako ulazak stranaca u zračnoj luci nije posebno kompliciran, ali kada se napušta Izrael u zračnu luku je potrebno doći najmanje tri sata prije polijetanja zrakoplova jer nadležne službe kontroliraju sve s ciljem sprječavanja terorizma. Kad se radi o većoj grupi službenici nasumično izdvoje nekoliko ljudi i prvo ih samostalno ispitaju te potom usporede njihove odgovore na pitanja, a pri tome ništa prepuštaju slučaju.

No, osim tih sigurnosnih osobitosti Izrael nudi mnoštvo doživljaja stranim posjetiteljima. „Krajolik podsjeća izgledom kao da smo u dalmatinskom zaleđu, a šetnja jeruzalemskim bazarom, miješanje kultura, običaja i zvukova naprosto osvaja. Cijene su otprilike duplo skuplje i porezi su jako veliki.“, opisuje Danijela. Platna valuta je šekel, ali su američki dolari svuda dobro prihvaćeni. Vrijednost jednog šekela otprilike iznosi 1,8 kuna.

Na jednom mjestu u Jeruzalemu sve razlike između Izraelaca i Palestinaca te stranih posjetitelja nestaju. „Posebno je dojmljiva bila molitva na Zidu plača, ostatku zapadnog zida jeruzalemskog hrama, gdje svatko kroz svoju molitvu moli za svoju nakanu. Svi u molitvi jednom bogu - kršćanskom, židovskom i muslimanskom - jer Jeruzalem je sveti grad triju religija.“, rekla je Danijela.

Za vrijeme boravka u Jeruzalemu su prisustvovali na večernjoj službi petkom u sinagogi uoči sabata. U Jeruzalemu tjedni ritam je podređen religijskim normama jer niti jedna radnja ne radi od petka navečer do subote navečer. Pri tome se neradno vrijeme ne ravna prema satu nego prema zalasku sunca te je ovisno mjesecu i godišnjem dobu početak i kraj različit. U Jeruzalemu su obišli još mjesto gdje se Isus Krist povlačio na osamu radi molitve koje i danas nudi prostor za kontemplaciju, Getsemanski vrt. Ovaj tisućljetni vrt na Maslinskoj gori u Jeruzalemu ima poveznicu s Hrvatskom što je zapisano na kamenoj ploči. „Hrvati Pavao, Antun i Jakov, kršćani iz Sarajeva i vitezovi Svetog groba jeruzalemskog godine gospodnje 1681. kupiše Getsemanski vrt i darovaše ga franjevcima.“, zapisano je na ploči u vrtu na hrvatskom jeziku. Samo 65 kilometara udaljen od Jeruzalema je najliberalniji izraelski grad Tel Aviv. Tamo su bili tijekom subotnjeg sabata, a posjetili su i Jaffu. Jaffa i Tel Aviv nalaze se u području sekularnog Izraela gdje su unatoč sabatu sve radnje otvorene i subotom.

Osim dojmova iz Izraela i novostečenog znanja o holokaustu koje će tijekom nastave povijesti Danijela Marijanović od sljedeće školske godine prenijeti svojim učenicima Poljani, u suradnji s gradskom knjižnicom u Daruvaru dogovorila je kako će najesen održati putopisno izlaganje o Izraelu uz planiranu kulinarsku degustaciju izraelskih jela s čime zainteresiranima želi pružiti puno konkretniji uvid u svoj doživljaj Izraela.