Samo volonteri i zaljubljenici u povijesnu baštinu štite groblje od gustog raslinja i korova

Osim toga, šuma uz prilazni put koji od prometnice Brekinska-Toranj-Pakrac vodi do najstarijeg sakralnog objekta u pakračko-lipičkom kraju još uvijek je označena kao minski sumnjivo područje i ploče HCR s upozorenjem opasnosti od mina prijeteći plaše svakog tko se usudi prići lokalitetu crkve i groblja.

Ispred ulaza u crkvu sv. Pantelejmona u okviru akcije uređenja okoliša provedene 2010. godine Povijesno društvo Pakrac-Lipik i Muzej grada Pakraca postavili su tablu na kojoj su zapisani istraženi povijesni podaci o prošlosti lokaliteta i prikazana je fotografija kako je lokacija izgledala 2008. godine prije nego su volonteri raskrčili šikaru, uredili stazu do ulaza crkve te postavili klupe i stol za odmor izletnika.

Između ostalog na tabli piše:

„… Takvu su monumentalnu građevinu mogli naručiti i sagraditi samo feudalci, a nikako puk. Najvjerojatnije da su to bili mađarski plemići Tetenji koji su vladali ovim krajem sve do dolaska Turaka sredinom 16. stoljeća. Smatra se da je crkva sagrađena kao dvorska, zavjetna kapela prigodom nekog važnog događaja. Podignuta je na osami, na uzvisini s koje dominira dolinom rijeke Bijele. Sagrađena je izvan zidina obližnje plemićke utvrde jer je u istoj već postojala crkva. Nije poznato gdje je točno postojala ta plemićka utvrda, ali povjesničar Mirko Marković spominje značajniju utvrdu Tetenjia Kalinovac koja se trebala nalaziti negdje u blizini na prostoru današnjeg sela Toranj. Tlocrt crkve je pravilan trolist (djetelina)… Inače, u kršćanskoj umjetnosti trolist simbolizira sv. Trojstvo što navodi na pretpostavku o sv. Trojstvu kao patronatu crkve. … Vjeruje se kako je crkvu projektirao mladi graditelj, nesumnjivo talentiran i inventivan, koji je imao određenih iskustava s renesansnom arhitekturom. … Umjetnik je gradio nešto novo i dotad još neviđeno. Nakon provale Turaka na ove prostore, četrdesetih godina 16. stoljeća, nestaje cjelokupno katoličko stanovništvo. … Za turske vladavine u njoj se nije vršilo bogoslužje jer katolika više nije bilo, a pridošlim pravoslavnim Vlasima nije predstavljala sakralnu vrijednost. Vjerojatnije je da je korištena za izviđanje i stražu zbog svojeg istaknutog položaja i tvrde gradnje. … Nakon oslobođenja od Turaka krajem 17. stoljeća, crkva i dalje ne služi za bogoslužje, a stanje u kojem se nalazi poprilično je loše. U popisu iz tog vremena, točnije 1698. godine prvi put se spominje obližnje selo Toranj za koje se pretpostavlja da je ime dobilo upravo po crkvi koja sliči tornju. Prvi pisani spomen crkve datira iz druge polovine 18. stoljeća kada dolazi u vlasništvo Pravoslavne crkve. Crkva kraj Tornja dodijeljena je 1757. godine Pravoslavnoj crkvi te je 27. srpnja 1757. posvećena sv. Pantelejmonu. Istovremeno se počinje s adaptacijom ruševnih ostataka u pravoslavnu crkvu. … Srpska pravoslavna crkva koristi građevinu za bogoslužje sve do 1931. godine, nakon čega biva napuštena i počinje njeno sustavno propadanje. Crkva je izgorjela u Drugom svjetskom ratu. 1962. godine rješenjem zagrebačkog Konzervatorskog zavoda crkva dobiva status spomenika kulture. … Radovi na obnovi crkve počeli su 1990. godine. U proljeće 1991. godine postavljena je krovna konstrukcija i nabavljena šindra, ali početak Domovinskog rata zaustavlja obnovu na duže vrijeme. Rješenjem Ministarstva kulture iz 2002. godine građevina dobiva status zaštićenog kulturnog dobra. Crkva je jedna od rijetkih cjelovitije sačuvanih srednjovjekovnih sakralnih građevina u sjeveroistočnoj Hrvatskoj. Ujedno je i najstarija sačuvana crkva u pakračkom kraju. …“

Što je još zapisano na tabli posjetitelj može pročitati prilikom obilaska uzvisine iznad naselja Strižičevac do koje se dolazi s prometnice Gaj-Brekinska-Toranj-Pakrac na skretanju pri ulazu u Toranj iz smjera Brekinske. S ove uzvisine, osim daška duge prošlosti, može se uživati u pogledu na naselje Brekinska iz kojeg se izdižu zvonici kalvinističke i katoličke crkve te na ostala naselja u okolici.