Tajna uklesana u stećke iz Šeovice

U uvodu zadnjeg izdanja Zbornika povijesnog društva Pakrac-Lipik urednik navodi kako se stećci iz Šeovice pripisuju bosanskim krstjanima, pripadnicima vjerske zajednice koja je pronašla utočište u kotlinama i dolinama brdovite Bosne za vrijeme vjerskih progona u srednjem vijeku. Tragove boravka na tlu srednjovjekovnog bosanskog kraljevstva od prije turskih osvajanja bosanski krstjani ostavili su uklesane u tvrdi kamen. Mnogobrojni monumentalni stećci razasuti po današnjoj Bosni, Hercegovini pa do zaleđa dalmatinske obale svjedoče o njihovoj prisutnosti na tim prostorima prije više stoljeća.

Iako stećci iz Šeovice nisu monumentalni poput onih kakvi se mogu vidjeti u susjednoj BiH i zaleđu Dalmacije nego su primitivnije izrade i značajno manji, povezani su zajedničkim pismom kojeg su znakovi uklesani na njih. U šeovačke stećke uklesani su natpisi na bosančici, bosanskoj ćirilici, pismu vladara Bosne, od bana Kulina do posljednjeg kralja Bosne Stjepana Tomaševića Kotromanića.

Osim teško čitljivog natpisa na bosančici na oba stećka lakše se prepoznaju uklesani križevi zbog čega ih povjesničari povezuju s bosanskim krstjanima odnosno kršćanskom vjerskom zajednicom. Zanimljivo je kako križevi nisu uklesani istim načinom, na jednom stećku križ je izbočen, a na drugom križ je urezan u kamen.

Malo ljudi zna za postojanje stećaka na groblju u Šeovici, kako u pakračko-lipičkom kraju tako i izvana, a lokalitet je slabo arheološki istražen. Izvor iz Planinarskog društva „Psunj“ istaknuo je kako mu se dosad samo nekoliko ljudi iz drugih dijelova Hrvatske obratilo da im pokaže stećke dok ih je vodio po planinarskim stazama na Psunju u okolici Pakraca. Prvi put kad mu se planinar iz drugih krajeva obratio sa željom da vidi stećke, i sam je prvi put vidio stećke iako zna za sve šumske staze i puteve na Psunju iznad Pakraca i Lipika te gdje se što nalazi, a vrijedno je za vidjeti. Poslije njih još nekoliko ljudi obratilo mu se s molbom da ih odvede do stećaka. Svi su oni bili zadovoljni i sretni kad su vidjeli stećke i fotografirali ih, ali malo ih je bilo voljno ispričati što znaju o njima i kako su saznali za njihovo postojanje, ističe naš sugovornik iz pakračkog planinarskog društva.

O otkrivanju neistražene prošlosti i povijesnoj baštini našeg kraja brinu se zaljubljenici iz Povijesnog društva Pakrac-Lipik pa smo o stećcima razgovarali i s profesorom povijesti iz Lipika Stjepanom Benkovićem. Točna godina nastanka stećaka pa čak ni stoljeće još nije utvrđeno, istaknuo je profesor Benković. Također nije utvrđeno ni što je zapisano na stećcima jer je natpis teško vidljiv, na jednom stećku malo je vidljiviji nego na drugom gdje je gotovo neprepoznatljivo da nešto piše. Profesor Benković rekao je kako su arheolozi i povjesničari dosad samo došli popisati i evidentirati stećke kako bi ih upisali u registar zaštićenih kulturnih dobara Republike Hrvatske, ali nije izvršeno nijedno arheološko istraživanje tog lokaliteta.

Dva stećka i par manjih kamenih ulomaka ukopanih u zemlju na površini šeovačkog groblja tako su putokazi prema velom obavijenim tajnama i neotkrivenom blagu prohujalih vremena…