
Uslijed pandemije zbog koronavirusa cjelokupni život je bitno usporio, ludi životni ritam koji smo si nametnuli je naglo smanjen, a nekadašnji stres uzrokovan užurbanošću, sada je zamijenio stres zbog straha u neizvjesnu budućnost i materijalnu sigurnost.
Ipak, ovo stanje s kojim smo se suočili donijelo je i niz pozitivnih strana. Slušamo kako su svjetske metropole, uslijed smanjenja zagađenja postale čišće i kako je priroda općenito, napokon „prodisala“. Posebno se to odnosi na životinje koje su uslijed smanjene ljudske aktivnosti, slabijeg prometa i kretanja na otvorenom, postale slobodnije pa ih imamo prilike susresti jako blizu naših ulica i kuća.
Osobno sam nedavno u šetnji susreo dvije srne u Ulici Ante Starčevića, nedaleko benzinske pumpe. Mirno i nesmetano su pasle u dvorištu na kućnom broju 52. Slično je bilo i na putu koji od glavne prometnice vodi prema jezeru Raminac gdje je mirno pasla još jedna srna. Neki od sugrađana kažu da su na tim, ali i raznim drugim lokacijama životinje viđane i ranije, ali svi se slažu kako su sada te životinje manje plašljive, gotovo da djeluju pitomije.
S tim se složio i Dario Šubert iz Dobrovca koji svakodnevno putuje na posao i s posla u Brestaču pored Novske.
„I dalje su to divlje životinje i na tom dijelu ceste normalno je da ima divljači, oduvijek je bilo. Ali je očito da ih je sada sve više i da se ne boje auta kao nekad, pitomije su. Na toj cesti ne smijem voziti brže od 40 km/h, a na mjestima moram doslovno stati jer su krda na cesti. Kada bih otvorio prozor mogao bi košute po leđima dodirnuti rukom. Sad već točno znam gdje će šta izletjeti, veprovi u Jagmi, košute na Trokutu, zečevi po Bairu. Ali ne treba se u to baš previše pouzdavati jer su nepredvidive i dolaze na razne dijelove ceste lizati sol“, rekao je Dario koji nam je poslao i nekoliko fotografija i videa bliskih susreta sa životinjama, pa dodao: „Da imam bolji mobitel i da me netko vozi, odnosno da ne moram voziti i mogu samo fotografirati i snimati, vidjeli bi kakvih tu sve kapitalaca ima, od veprova, divljih krmača s mladuncima do jelenova“, kaže.
Primjetio je neobično ponašanje i kod ptica.
„Lastavice su se ove godine jako kasno vratile i vidim da ih ima dosta manje nego ranijih godina. Ali zato vrana ima užasno puno, handre nas godinama, napadaju usjeve, idu za sijačicom i uopće se ne boje traktora, pobjegnu tek kad im dođeš na pola metra. Te vrane su veliki problem, a valjda zbog njih u selu praktički više ni nema golubova, a nekad ih je bilo tisuće“, kaže Šubert.
Mišljenje na ovu temu, ali i informacije o aktualnom stanju po pitanju lova, zatražili smo od Slobodana Katunara, načelnika Stožera civilni zaštite Grada Lipika i dugogodišnjeg lovca.
„Iskreno, nisam primjetio da su u zadnje vrijeme divlje životinje pitomije iako vjerojatno jesu manje uplašene zbog manjeg obima prometa i općenito manje ljudi na ulicama.
Što se tiče lova, on je obustavljen do daljnjega iako kroz nekoliko dana očekujemo da će biti dozvoljen pojedinačni lov radi sprječavanja šteta na usjevima. Dozvoljen je obilazak lovišta te hranjenje i prihrana divljači. Naravno, uz pridržavanje svih protuepidemijskih mjera koje su još uvijek na snazi.
Lovna godina je tek nedavno počela (1.4.) tako da u tom smislu ova pandemija nije izazvala bitnije probleme s divljači, ali teoretski kada bi obustava lova potrajala, došlo bi do povećanja broja divljači, a samim time i do većih šteta, prije svega na poljoprivrednim usjevima. Ipak, vjerujem da do toga neće doći i da će i lovci uskoro moći nesmetano u lov“, poručuje Katunar.

© 2014-2025. COMPAS portal - Sva prava pridržana.