banner sezame okoliš
Upit2
Medianno

Predstavljen međunarodni projekt „Tragom umjetnosti obitelji Straub“ i program Kreativna Europa

11.07.2019. 09:14 | 351 pregleda | Vijesti

U suorganizaciji Hrvatskog restauratorskog zavoda, Ministarstva kulture Republike Hrvatske – Desk Kreativne Europe, Župe Uznesenja Blažene Djevice Marije Pakrac, Grada Pakraca i Turističke zajednice grada Pakraca, a u okviru ciklusa edukativno-promotivnih aktivnosti Europski barok u mom zavičaju: druženje zajednice s baštinom obitelji Straub jučer je popriličnom broju zainteresiranih građana Pakraca i Lipika  u prostoru kompleksa Janković predstavljen međunarodni projekt Tragom umjetnosti obitelji Straub (www.trars.eu) i program Kreativna Europa, iz potprograma Kultura namijenjenog interdisciplinarnim projektima suradnje koji potiču umrežavanje, prekograničnu suradnju, razvoj publike, trening i edukaciju te promiču europske vrijednosti.

S obzirom na to da je događaj uvršten u program Pakračkog kulturnog ljeta, prisutne, među kojima su bili mr. sc. Davor Huška, pomoćnik ministrice regionalnoga razvoja i fondova EU, pakračka gradonačelnica Anamarija Blažević te dr. sc. Tajana Pleše, ravnateljica Hrvatskoga restauratorskog zavoda, pozdravila je Gabriela Sabo Seleši, voditeljica ureda Turističke zajednice Grada Pakraca.

Piše:
Matija Kulhavi

O projektu Kreativna Europa (2014. – 2020.) kao programu Europske unije čiji je cilj podržati razvoj europskog kulturnog, kreativnog i audiovizualnog sektora putem dva potprograma – Kultura i MEDIA prisutnima je govorila Petra Šlosel, voditeljica Ureda za Kulturu Deska Kreativne Europe pri Ministarstvu kulture i Petra Šlosel, koji te potprograme koordinira na nacionalnoj razini.

Projekt TrArS, koji je usmjeren na istraživanje i predstavljanje umjetničkog rada članova kiparske obitelji Straub koji su tijekom 18. stoljeća djelovali na području srednje Europe prezentirala je dr. sc. Ksenija Škarić, koja je okupljenima prikazala i web-stranicu projekta s katalogom umjetnina obitelji Straub te predstavila njezine mogućnosti upotrebe u istraživačkom radu i promociji kulturne baštine.

Ono što je lokalnoj publici bilo najzanimljivije jest to da među najranije i najznačajnije umjetnine u Hrvatskoj pripada i glavni oltar župne crkve Uznesenja Blažene Djevice Marije u Pakracu, kipara i stolara Franza Antona Strauba.

Premda se djela Franza Antona Strauba rijetko pronalaze izvan područja ondašnje Zagrebačke biskupije, zaslugom biskupa Franje Thauszyja, od tog je stolara i kipara naručen glavni oltar za župnu crkvu u Pakracu. Prije nego što je postao zagrebački biskup, Franjo Thauszy je od 1750. godine kratkotrajno obnašao dužnost đakovačko-bosanskog biskupa pa se nakon završetka osmanske vladavine znatno zalagao za obnovu toga dijela Slavonije. Budući da tada Pakrac dobio na važnosti i postao sjedište kotara, ne iznenađuje što je biskup Thauszy u tom gradu podigao novu crkvu i za nju priskrbio vrijedan inventar. Između ostaloga, u Poljskoj je nabavio sliku Gospe Jasnogorske (Częstochowske) za glavni oltar, koji je postavljen u crkvi i dovršen polikromiranjem 1760. godine. Umjesto zabata u gornjem dijelu, oltar ima rezbareni zastor koji je u sredini rastvoren da bi pokazao biskupov grb kroz koji je nekoć svjetlo s povećeg prozora dramatično obasjavalo crkvu. Tijekom 19. i 20. stoljeća oltar je djelomično ili potpuno prebojavan čak četiri puta. Slika Gospe Jasnogorske, obrubljena bogatim rezbarijama, zamijenjena je novom, a potom, 1942. godine, slikom Marijina Uznesenja Nikole Čipora, koju su poklonili supružnici Alojzija i Ljudevit Hunjak. Najveću ugrozu oltar je doživio u Domovinskom ratu, kad je 1991. godine crkva granatirana. Zvonik i krov su oštećeni, a oltar je godinama bio izložen atmosferilijama. Kako se poslije pokazalo, debeli naknadni premazi tada su zapravo zaštitili i spasili nježnu vodotopivu prvotnu boju i pozlatu. Nakon završetka Domovinskog rata oltar je restauriran u Hrvatskom restauratorskom zavodu i 2013. godine ponovno postavljen u svetište crkve. Tijekom opsežnih konzervatorsko-restauratorskih radova uklonjeni su debeli premazi boje te je danas površina oltara onakva kakva je opisana u izvještaju prvog kanonskog pohoda crkve 1761. godine – u različitim bojama mramora i djelomično pozlaćena, stoji u brošuri „Pakrac, župna crkava Uznesenja Blažene Djevice Marije, glavni oltar“.