Branitelji se nalaze na marginama društva

Tribinu Pakracu moderirao je Stjepan Grgić, a kao domaćini sudionike su pozdravili pakrački gradonačelnik Davor Huška i župan Požeško-slavonski Alojz Tomašević, obojica ističući da pomoć iz ovog u Domovinskom ratu uništenog i ponosnog kraja u borbi branitelja neće izostati. Župan Tomašević dodatno je istaknuo kako se na području županije nalazi Lipik odnosno prvi grad oslobođen u Domovinskom ratu, čiji su predstavnici, lipički gradonačelnik Vinko Kasana i dogradonačelnik Slobodan Katunar, također prisustvovali.

„U Kohezijskom planu 2014.-2020. nemamo Domovinski rat. Imamo neke ratove, neke događaje koji su se dešavali 1990-ih godina, to je nešto što je bio građanski rat. Oni ga tako nazivaju, a nazivaju ga tako predstavnici vlasti, predstavnici hrvatske države. Možete to pogledati, Kohezijski plan je dostupan. Ovo je istina, nažalost, koju prenosimo i želimo da se čuje. 40 dana mediji su pokušavali iskriviti istinu, da ne znamo što hoćemo i da smo grupacija neke političke stranke. Večeras i cijelo ovo vrijeme pozivamo svakog tko Domovinski rat prikazuje kao temelj hrvatske države, prepoznaje žrtvu te prepoznaje majku u Vukovaru, Pakracu, Lipiku, Škabrnji, Gospiću i Otočcu. On je prijatelj Hrvatske, to je Domovinski rat.“, rekao je na tribini Ante Deur, predsjednik Zbora udruge veterana hrvatskih gardijskih postrojbi, dodavši kako je šator u Savskoj 66 u Zagrebu pokazatelj onog što je nakon 20 godina ostalo od hrvatske države i pobjedničke hrvatske vojske koju je vodio prvi predsjednik dr. Franjo Tuđman.

„Ako kažemo 1.3., Pakrac. U kojoj knjizi piše da je to bio prvi oružani napad na Republiku Hrvatsku.“, zapitao je Josip Klemm, predsjednik Udruge specijalne jedinice policije RH, tko dosad skriva istinu da je Domovinski rat započeo napadom na policijsku postaju u Pakracu i ne dopušta da taj podatak uđe u povijesne udžbenike. Klemm je govorio o medijskoj izolaciji branitelja, kako o posjetu 13 župana koji su posjetili branitelje u šatoru u Savskoj 66 i dali im podršku gotovo da nisu rekli ni riječi. „Mogu nas napadati i govoriti da smo ovakvi i onakvi, mi to znamo. Sad me mnogi prijatelji pitaju što ćemo dalje pa svi napadaju šator u Savskoj 66. Neka napadaju, napadali su nas 1990-ih godina pa smo opet preživjeli. Međutim, doći će dan kad ćemo pozvati sve hrvatske branitelje da dođu u Zagreb pa da vide što je zajedništvo.“, završio je Klemm.

Đuro Glogoški, predsjednik Udruge stopostotnih hrvatskih ratnih vojnih invalida prve skupine, izložio je sistematski razvoj prava hrvatskih branitelja od 1993. godine u kojem se kontinuirano ide za umanjivanjem njihovih materijalnih prava, ali i digniteta i dostojanstva Domovinskog rata pretvarajući terminološki hrvatske branitelje u sudionike ili stradalnike, a sve razne oblike skrbi i materijalna prava iz Ministarstva branitelja se raspoređuju na različita druga ministarstva kako bi branitelje uklopili u razne ostale kategorije društva i tako ih se marginaliziralo. Primjerice, nekadašnja vojna opskrbnina postala je socijalna pomoć bez koje je u samo jednom navratu ostalo 1500 nezaposlenih branitelja. Tako, rekao je Glogoški, braniteljske mirovine su smanjene u posljednjih 12 godina od 28 do 40 posto pa se čak u zakonski boljem položaju nalaze časnici nekadašnje JNA. „Prihvatit ćemo ono što se nudi, ali isto tako očekujemo i tražimo prohodnost kroz zdravstveni sustav, potrebe branitelja moraju imati prioritet u zdravstvenom sustavu. Znamo da novi zakon o pravima hrvatskih branitelja ne možemo donijeti preko noći i želimo da svaki branitelj bude u tom zakonu, ne prema željama već prema potrebama. Nećemo odustati od naših zahtjeva i ostat ćemo stoposto za Hrvatsku.“, rekao je na kraju Glogoški.

Nakon obraćanja Deura, Klemma i Glogoškog sudionici tribine postavljali su im pitanja.