Epidemija mišje groznice

Kontaktirali smo dr. Zvjezdanu Lovrić iz Službe za epidemiologiju zaraznih bolesti Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo u Zagrebu koja je rekla kako je od početka ove godine do danas ukupno prijavljeno 15 oboljelih od hemoragijske groznice s bubrežnim sindromom sa područja Požeško-slavonske županije. Četrnaest prijava je pristiglo iz HE Požega te jedna iz HE Pakrac. Dr. Ante Vitalia, voditelj Službe za epidemiologiju Zavoda za javno zdravstvo Požeško-slavonske županije nam je dao nešto drugačije podatke prema kojima su od početka travnja 2017. do sad ukupno prijavljena 22 slučaja, a sa područja Lipika i Pakraca prijavljena su 3 slučaja. 

Čovjek se može zaraziti izravnim ili posrednim kontaktom s izlučevinama (mokraća, izmet ili slina) zaraženih glodavaca, udisanjem aerosola ili prašine koja sadrži uzročnike; unosom uzročnika iz izlučevina zaraženih glodavaca kroz oštećenu kožu ili sluznicu oka, nosa i usta onečišćenim rukama ili kontaminiranom ili zagađenom vodom ili hranom (npr. neoprani šumski plodovi); neposrednim kontaktom sa zaraženim glodavcima. Uglavnom nije prenosivo s čovjeka na čovjeka.

Bolest se najčešće manifestira 1 do 2 tjedna nakon izlaganja inficiranoj izlučevini glodavca (vrlo rijetko inkubacija može trajati i do 8 tjedana) naglim nastupom visoke tjelesne temperature, praćene zimicom i jakom glavoboljom, nakon kojih slijede jaki bolovi u trbuhu i leđima, koji mogu biti praćeni mučninom i povraćanjem, zamućenim vidom te ponekad crvenilom lica te osipom. Kasniji se simptomi bolesti mogu manifestirati smanjenom količinom izlučivanja urina i razvitkom zatajenja bubrega, ali i naglim padom tlaka, pojavom krvarenja i razvojem stanja šoka.

Najčešće obolijevaju osobe koje zbog prirode posla ili rekreativno (šumski radnici, poljoprivrednici, lovci, planinari, izletnici i sl.) dugotrajno i učestalo dolaze u neposredan ili posredan kontakt s malim divljim glodavcima pa mogu biti i najizloženiji ovoj zarazi.

Hrvatski zavod za javno zdravstvo savjetuje da se prilikom boravka na otvorenom ne sjedi i ne leži izravno na tlu, posebno ne na mjestima gdje su uočeni glodavci ili njihovi tragovi. Tijekom boravka u prirodi potrebno je čuvati hranu i piće (u zatvorenim spremnicima) te osobne stvari od dodira s glodavcima i njihovim izlučevinama. Nije poželjno ostavljati ostatke hrane i druge otpatke u prirodi, ne piti vodu iz neuređenih šumskih izvora i lokava te ne dirati gnijezda glodavaca, kao ni uginule glodavce bez rukavica i maske.

Što se tiče čišćenja zatvorenih prostorija u kojima je moguće da su bili glodavci, preporučuje se da se nosi zaštitna maska, da se ne mete ni usisava, već da se prilikom čišćenja koristi mokra krpa i klorni ili alkoholni dezinficijens, kako bi se izbjeglo dizanje prašine.