U školama potreban odgoj i obrazovanje o toleranciji i kulturnom identitetu

Uvodnim obraćanjem "Izazovi građanskog odgoja i obrazovanja" Martina Horvat iz GONG-a otvorila je okrugli stol. Horvat je istaknula kako se ovim okruglim stolom želi prikazati modele obrazovanja koji su otvoreni za sve u jednoj multikulturalnoj lokalnoj sredini, odnosno "kako efikasnije, bolje, učinkovitije  i kvalitetnije omogućiti nacionalnim manjinama obrazovanje na njihovom jeziku".

Ivana Milas, iz Nansen Dijalog Centra, istaknula je značaj interkulturalnog obrazovanja u modernom hrvatskom društvu. "Činjenica je kako većina ne uči ili uči vrlo malo o manjinama s kojima stoljećima dijeli isti prostor. U udžbenicima, u planovima i programima našeg obrazovnog sustava nisu zastupljeni ili su vrlo malo zastupljeni sadržaji koji govore o manjinama i koji su za manjine važni. Ali ti su sadržaji važni i za cjelokupni identitet hrvatskog društva kao multikulturalnog", rekla je Milas. Njihov centar djeluje 13 godina, na području 7 županija, a najprisutniji su na području istočne Slavonije gdje razvijaju modele interkulturalnog obrazovanja. Tako su razvili predmetni kurikulum "Kulturna i duhovna baština zavičaja" i učenje kroz osobne povijesti. "Cilj ovog predmeta je da učenike koji ga pohađaju nauči o vlastitom identitetu i kulturi, a onda da ih nauči o identitetu i kulturi svih žitelja zajednice, svih učenika koji s njima pohađaju ovaj predmet", rekla je Milas o kurikulumu "Kulturna i duhovna baština zavičaja". Kao takav namijenjen je za izvođenje školske nastave prilagođene potrebama multinacionalne zajednice koji naglašava vrijednosti koje roditelji i nastavnici smatraju važnima za razvijanje kod djece poput poštivanja drugih i drugačijih, prihvaćanje razlika, nenasilja, solidarnosti i jednakih mogućnosti za sve. Milas je navela kako je područje istočne Slavonije, slično kao ostatak Hrvatske, izrazito multikulturalno što je naslijeđeno iz vremena Austro-ugarske, a nakon Domovinskog rata društvo je doživjelo izrazite podjele.

Nemanja Relić, iz SDF, analizirao je manjinsko obrazovanje u Hrvatskoj u pogledu srpske nacionalne manjine, zakonske osnove, provedbu obrazovanja i potporu države. "Najveći problem su udžbenici koji su zadnji put odobreni 1998. godine te nastavni plan i program za srpski jezik koji je odobren zadnji put 1996. godine. Znači, djeca uče po zastarjelom programu, iz zastarjelih udžbenika i nemaju dovoljno nastavnih materijala. Zapravo, nemaju dovoljnu potporu u lokalnim zajednicama. Kroz zajednički rad i okrugle stolove želimo ojačati interkulturalni pristup manjinskom jeziku i kulturi kako bi održali identitet svih manjinskih zajednica, uključujući i srpske zajednice", rekao je Relić dodavši kako se za srpsku zajednicu u Hrvatskoj primjenjuju model A u Podunavlju (manjinske škole) i u ostatku Hrvatske model C (dodatna nastava na srpskom jeziku).

Tanja Novotni-Golubić, zamjenica župana Bjelovarsko-bilogorske županije, govorila je o obrazovanju Čeha. "Češka manjina ima već dugu tradiciju, gotovo jedno stoljeće, svojeg obrazovanja na češkom jeziku. Zastupljene su sve generacije, kroz sve modele obrazovanja, imamo kvalitetne udžbenike i broj uključene djece ne opada nego je u porastu", rekla je Novotni-Golubić dodavši kako model A (potpuna nastava na češkom jeziku) se provodi u dva vrtića i dvije škole, model B (nastava na hrvatskom i češkom jeziku) provodi se u Gimnaziji Daruvar i model C (dodatna nastava na češkom jeziku) u ostatku Hrvatske.

Marija Puškarić, profesorica talijanskog jezika u Srednjoj školi Pakrac, iznijela je iskustva primjene modela C u obrazovanju talijanske zajednice. "Model C (op.a. dodatna nastava na talijanskom), koji se provodi u srednjoj školi Pakrac, predviđa prošireni program sa sadržajima koji su vezani za kulturu i njegovanje jezika talijanske manjine. Odnosno za njegovanje talijanskog izričaja, kulture, važnih običaja ovog kraja te za ostale sadržaje vezane nastavnim planom i programom", rekla je Puškarić dodavši kako program financira Ministarstvo znanosti i obrazovanja RH od 2009. godine te se dosad već četiri-pet studenata uspjelo upisati na studij talijanskog jezika bilo u Puli, bilo u Zagrebu.

Nakon izlaganja raspravu o pravcima razvoja interkulturnog obrazovanja i poštivanja kulturnih različitosti moderirali su Martina Horvat i vijećnik srpske nacionalne manjine u gradskom vijeću Pakraca Nikola Ivanović. "Potrebno je osigurati uvjete za interkulturalno učenje u svim školama te sustavno i kvalitetno uvesti građanski odgoj i obrazovanje koji bi unutar interkulturalne dimezije između ostalog i omogućio svim učenicima učenje o vlastitoj kulturi te o drugim kulturama, osobito o kulturama manjina koje su doprinijele zajedničkoj kulturi ove zemlje i to na uvažavajući način i kroz prepoznavanje njihovog doprinosa", zaključak je rasprave i okruglog stola.

Na današnjem skupu o interkulturalnosti sudjelovali su dogradonačelnica Grada Pakraca Anamarija Blažević te predstavnici jedinica lokalne samouprave, obrazovnih institucija, udruga civilnog društva i manjinskih nacionalnih zajednica sa šireg područja Pakraca, Lipika i Daruvara.