
U Konferencijskoj dvorani "Quelle" u Lipiku, 17. rujna održana je svečana promocija trećeg po redu priručnika pod nazivom „ALZHEIMEROVA BOLEST I DRUGE DEMENCIJE – priručnik za liječnike i druge stručnjake, obitelji i njegovatelje“. Događaj je organiziran u sklopu projekta "Mjesec Alzheimerove bolesti 2026." te je okupio brojne sudionike i renomirane stručnjake iz područja zdravlja mozga i palijativne skrbi. Među uzvanicima su bili i gradonačelnik Pakraca Tomislav Novinc te nekadašnji gradonačelnik Lipika Antun Haramija.
Svečanost je otvorila Ljerka Pavković, predsjednica Palijativnog tima "LiPa". U svom obraćanju usmjerila se na dugogodišnji rad na prikupljanju informacija o aspektima bolesti, pravima oboljelih te izazovima s kojima se susreću obitelji i skrbnici. Sva ta saznanja sustavno su uobličena u dosadašnjim izdanjima, od kojih je ovo najnovije, treće po redu. Ona je ovom prigodom istaknula kako su Lipik i Požeško-slavonska županija postali prepoznatljivi u Hrvatskoj po razvoju palijativne skrbi. Grad Lipik je potpisivanjem globalne Povelje o demenciji postao treći hrvatski grad sa statusom Demenciji prijateljske zajednice. Požeško-slavonska županija je još 2017. godine postala prva županija u državi koja je potpisala tu povelju u sklopu inicijative Prijatelji demencije za Hrvatsku. Programu su se priključile i dvije lokalne ustanove, Srednja škola Pakrac te Udruga "Pomoć u kući" iz Lipika, potpisivanjem sporazuma o sudjelovanju.

Program je vodila Vesna Božić, dopredsjednica Palijativnog tima "LiPa", koja je uvodno napomenula da demencija mijenja svakodnevicu, obiteljske odnose i društveni život te da nije riječ isključivo o medicinskom problemu. Istaknuto je kako priručnik donosi spoj znanja i iskustva koji pomažu boljem razumijevanju stanja i oboljelih osoba.
Na izradi djela sudjelovala su 34 autora te četvero urednika: akademkinja Silva Butković Soldo, akademik Osman Sinanović, prof. dr. sc. Zvonimir Užarević i Ljerka Pavković, mag. med. techn., koji su na promociji raspravljali o obrađenim temama. Publikacija na 269 stranica obuhvaća šest tematskih poglavlja koja prate pacijenta i obitelj kroz sve faze bolesti:
Demencija i Alzheimerova bolest
Prevencija, rano otkrivanje i liječenje
Jezik, komunikacija i logopedska podrška
Psihološki mehanizmi, skrb i podrška njegovateljima
Nefarmakološki pristupi i kreativne aktivnosti
Zajednica, obrazovanje i međugeneracijska solidarnost
Autorski tim čine stručnjaci iz Hrvatske, Slovenije te Bosne i Hercegovine: Nataša Klepac, Silva Butković Soldo, Zvonimir Užarević, Anamarija Soldo Koruga, Osman Sinanović, Muhamed Lepuzanović, Edin Bašagić, Ana Sruk, Jasminka Kovačević, Ivona Kusulja, Marija Krip, Ljilja Obradović Šebalj, Hrvoje Bogadi, Ivanka Zirdum, Antun Soldo, Ariana Penava, Azra Alajbegović, Sanja Tomasović, Marko Matijević, Snježana Kligl, Silva Banović, Ljiljana Širić, Jasna Vešligaj Damiš, Marija Kušan Jukić, Ana Kraljević, Vlasta Vučevac, Ivona Savi, Ana Debeljak De Martini, Sandra Kerovec, Ninoslav Mimica, Oto Kraml, Vida Demarin, Filip Đerke i Vesna Božić.
Tijekom promocije kroz tematske rasprave razmatrani su praktični izazovi s kojima se obitelji suočavaju. U prvom dijelu razgovora naglašeno je da postavljanje dijagnoze označava početak razdoblja u kojem su točne informacije i podrška od presudne važnosti za razlikovanje uobičajene zaboravljivosti od simptoma koji traže liječničku obradu.

Drugi tematski blok bio je posvećen komunikaciji s oboljelima. Naglašeno je pridržavanje načela poput održavanja kontakta očima, mirnog tona i korištenja jednostavnih rečenica radi očuvanja dostojanstva osobe. Treća cjelina stavila je fokus na neformalne njegovatelje – članove obitelji koji preuzimaju brigu. Priručnik obrađuje pojave poput kroničnog umora, tuge i izolacije te ukazuje na potrebu za edukacijom, savjetovanjem i predahom od skrbi. U tom je sklopu predstavljen START program, strukturirani model podrške koji obuhvaća psihoedukaciju, tehnike nošenja sa stresom, komunikacijske vještine i planiranje buduće skrbi.
Posebna pozornost posvećena je nefarmakološkoj podršci. Autori su obradili kreativne aktivnosti poput plesa, pletenja, slikanja akvarelom i umjetničkih sadržaja koji doprinose socijalnoj uključenosti.
U završnom dijelu programa provedena je interaktivna vježba. Posjetitelji su na karticama odgovarali na pitanje što bi željeli da osoba s demencijom nikada ne izgubi. Među napisanim riječima našli su se pojmovi poput dostojanstva, ljubavi, sigurnosti, obitelji, osmijeha i uspomena. Promocija je zaključena porukom o važnosti očuvanja ljudskosti i dostojanstva svake osobe koja živi s ovom dijagnozom, uz zahvalnost autorima, urednicima, recenzentima, obiteljima i samim pacijentima.