Međunarodni dan sjećanja na holokaust kao upozorenje budućim naraštajima

Danas, 27. siječnja, u cijelom se svijetu obilježava Međunarodni dan sjećanja na žrtve holokausta i sprječavanja zločina protiv čovječnosti. Datum nosi snažnu povijesnu poruku jer je upravo na taj dan 1945. godine Crvena armija oslobodila oko 7.500 zatočenika iz nacističkog koncentracijskog logora Auschwitz u Poljskoj.

Auschwitz je ostao trajni simbol sustavnog nasilja i masovnih ubojstava provedenih tijekom Drugog svjetskog rata. U tom je logoru ubijeno više od milijun ljudi, a holokaust je u cjelini odnio živote oko šest milijuna Židova, uz milijune pripadnika drugih progonjenih skupina. Razmjeri tog zločina ostavili su dubok trag u europskoj i svjetskoj povijesti.

Posljedice holokausta vidljive su i u lokalnom kontekstu. U Lipiku i Pakracu židovska je zajednica prije rata bila sastavni dio društvenog života, s važnom ulogom u kulturi, gospodarstvu i sportu. Tragovi njihove prisutnosti i danas su vidljivi, među ostalim na dijelu lipičkog gradskog groblja gdje su pokopani Židovi te u sjećanju na pakračku sinagogu, izgrađenu 1875./76. godine, a srušenu 1941.

Rat je donio tragičan prekid tog razvojnog puta. Većina članova židovske zajednice iz ovih krajeva deportirana je u logor Jasenovac, iz kojeg se nisu vratili. Time je gotovo u potpunosti nestao jedan važan dio identiteta Lipika i Pakraca.

Obilježavanje ovog dana prilika je za dostojanstveno prisjećanje svih stradalih te za jasno podsjećanje na pogubne posljedice mržnje, netrpeljivosti i progona. Njegova poruka nadilazi povijesni okvir i upućuje na trajnu odgovornost svakog društva da štiti ljudska prava i sprječava ponavljanje zločina protiv čovječnosti.

U vremenu u kojem svjedočimo sve češćim trzavicama, ratovima i društvenim podjelama, sjećanje na holokaust snažno upozorava kamo mogu odvesti mržnja, netrpeljivost i ravnodušnost. Povijest pokazuje koliko se brzo granice ljudskosti mogu izbrisati kada se zločini relativiziraju, a nepravda prešućuje. Zato je važno ostati osjetljiv na govor mržnje, isključivanje i dehumanizaciju drugih, jer upravo takvi obrasci, ako se na vrijeme ne zaustave, otvaraju put ponavljanju najtežih pogrešaka prošlosti.