Kad priroda uzvrati udarac, Civilna zaštita je prva linija obrane

Civilna zaštita u Hrvatskoj predstavlja sustav organiziranih mjera, aktivnosti i resursa kojima se štite ljudi, imovina i okoliš od katastrofa i velikih nesreća. Obuhvaća prevenciju, pripravnost, odgovor i oporavak od kriznih situacija poput potresa, poplava, požara, epidemija i drugih ugroza. Na lokalnoj razini gradovi i općine imaju svoje stožere civilne zaštite, koji provode mjere zaštite i spašavanja na svom području. Angažiraju lokalne resurse poput komunalnih službi, DVD-ova i volontera kao i postrojbe civilne zaštite koje sudjeluju u evakuacijama, sanacijama i distribuciji pomoći.  

Kako je organiziran stožer civilne zaštite u Lipiku, kakva je opremljenost lokalne službe, provode li se preventivni programi, te što je procjenom rizika označeno kao najveća prijetnja gradu i građanima Lipika, doznali smo kroz razgovor sa Slobodanom Katunarom, načelnikom stožera Civilne zaštite u Lipiku.

Kako je organizirana Civilna zaštita na lokalnoj razini i koja je njihova primarna zadaća?

Civilna zaštita Grada Lipika je organizirana na sljedeći način: postoji Stožer civilne zaštite koji čine načelnik stožera, njegov zamjenik/ca, članovi od kojih je onaj za protupožarnu zaštitu, za komunalne djelatnosti, za policijske poslove,  predstavnik MUP-a Ravnateljstva CZ, Područnog ureda CZ Osijek, Službe CZ Požega, zatim član stožera za medicinsko zbrinjavanje, član za veterinarsko zbrinjavanje i sanaciju, ispred HCK je član za zbrinjavanje stanovništva i evakuaciju te još kao članove stožera imamo zapovjednika postrojbe CZ i predstavnika Gorske službe spašavanja. Dalje se ustroj grana prema povjerenicima CZ u Mjesnim odborima. Nadalje postoje operativne snage koju čine postrojba za opće namijene podijeljena u dvije skupine po 15 članova te interventna postrojba sa 6 članova.

Stožeri civilne zaštite obavljaju zadaće koje se odnose na prikupljanje i obradu informacija ranog upozoravanja o mogućnosti nastanka velike nesreće i katastrofe, za svaku veliku nesreću i katastrofu pripremaju detaljne i specifične radne operativne postupke od značaja za koordiniranje djelovanja operativnih snaga sustava civilne zaštite, upravljaju reagiranjem sustava civilne zaštite, obavljaju poslove informiranja javnosti i predlažu donošenje odluke o prestanku provođenja mjera i aktivnosti sustava civilne zaštite u velikoj nesreći i katastrofi.

Koliko se puta godišnje provodi okupljanje operative i provjera spremnosti na regionalnoj razini te kakva je suradnja s ostalim službama više razine?

Okupljanje i vježbe se u pravilu provode jedanput godišnje na regionalnoj razini, a iznimno je prošle godine to bilo dva puta. U Lipiku je prošle godine u listopadu, na području lipičkog jezera Raminac održana velika terenska vježba "Slavonija 2024-2", koju je organiziralo Ravnateljstvo civilne zaštite Republike Hrvatske. Cilj je bio uvježbavanje i poboljšanje koordinacije snaga u odgovoru na poplave. Naglasak je stavljen na traganje i spašavanje, ali i na testiranje komunikacijskih sustava. Također, ranije u svibnju u Brekinskoj je organizirana vježba za obuku snaga Civilne zaštite lokalne zajednice i provjeru njihove opremljenosti, procedura i mobilizacije u slučaju poplava, uz sudjelovanje Državne intervencijske postrojbe civilne zaštite, vatrogasaca VZP Pakrac-Lipik, HGSS Požega, GD CK Pakrac, Zavod za hitnu medicinu Pakrac, Civilne zaštita Grada Lipika, predstavnika Hrvatskih voda, Ronilačkog kluba Požega te djelatnika PP Pakrac. Spomenut ću da smo 2023. godine u centru Lipika imali prezentaciju opreme povodom Dana Grada Lipika gdje su građani mogli vidjeti čime od opreme raspolaže Državna intervencijska postrojba Civilne zaštite.

Kao čelni čovjek Civilne zaštite Grada Lipika kako ocjenjujete opremljenost i opću spremnost lokalnog tijela ako ga uspoređujemo s drugim gradovima?

Najvažnija, rekao bih i ključna karika u našem sustavu su vatrogasci, na čiju se operativnu spremnost i opremu u kriznim trenucima najviše oslanjamo. Uvijek ističem pouzdanost Dobrovoljnih vatrogasnih društava, na čelu sa stožernim Društvom u Lipiku. O njihovoj kvaliteti svjedočimo gotovo svakodnevno, jer su vatrogasci doista prva linija obrane od svih ugroza koje se mogu pojaviti u mirnodopskim uvjetima. Najsvježiji primjer toga je veliko nevrijeme iz srpnja 2023. godine koje je zahvatilo Lipik – vatrogasci su prvi intervenirali i podnijeli najveći teret pružanja pomoći stanovništvu, ne samo u Lipiku, već i u okolnim naseljima. Osim njih, i druge službe su kvalitetno opremljene i raspolažu resursima koje možemo angažirati prema potrebi. Tako jednostavno mora biti, jer kad priroda uzvrati udarac, Civilna zaštita je prva linija obrane.

Kako se financira Civilna zaštita na lokalnoj razini, kako gledate na potrebu dodatnih ulaganja u budućnosti, te kako se građani koji to žele mogu uključiti u rad Civilne zaštite?

Svake godine se stavka za opremanje i održavanje sustava Civilne zaštite predviđa gradskim proračunom iz kojeg se u tu svrhu izdvaja sedam tisuća eura. Također, po potrebi interventno s državne razine dobivamo određenu opremu iz centralnog skladišta u Jastrebarskom. Što se tiče ulaganja, u ovom trenutku nemamo značajnijih investicija, osim što je važno kvalitetno opremiti ovih tridesetak ljudi iz postrojbe za opće namjene. Svi oni koji imaju želju i volju uključiti se u postrojbu za opće namjene informacije o postupku i kontakte mogu pronaći na internet stranicama Grada Lipika.

Kakav je program preventive u Gradu Lipiku? Postoje li organizirane vježbe za građane ili informativno-edukacijske aktivnosti koje se provode po školama, vrtićima i institucijama?

Vježbe za građane na onaj klasičan način kakav pamtimo iz ranijih vremena više se ne provode u istom obimu. Nekada su bile česte velike javne vježbe civilne zaštite, u kojima su sudjelovali građani, vatrogasci, policija, hitna pomoć i druge službe. Danas je naglasak stavljen na plansku pripremu i provedbu vježbi unutar institucija i poslovnih subjekata.

Sve tvrtke i ustanove obvezne su imati planove za postupanje u kriznim situacijama te planove evakuacije, koji su definirani Zakonom o zaštiti na radu i Zakonom o zaštiti od požara. Poslodavci su dužni izraditi procjenu rizika te sukladno njoj donijeti mjere zaštite i organizirati edukaciju zaposlenika. Praktične vježbe evakuacije i spašavanja moraju se provoditi najmanje jednom u dvije godine, dok su objekti s više od 100 prisutnih osoba obvezni to činiti svake godine.

Osim u tvrtkama i ustanovama, određene vježbe kriznog postupanja provode i specijalizirane službe poput vatrogasaca, civilne zaštite i HGSS-a, koji organiziraju simulacije spašavanja i odgovora na različite ugroze. Iako su takve vježbe rjeđe nego nekad, i dalje su važan dio sustava zaštite i spašavanja, posebno u školama, bolnicama i drugim ustanovama od posebnog značaja.

Ako Lipik pogledamo kao područje zone rizika od prirodnih nepogoda, koja od njih predstavlja najveću prijetnju?

Svjedoci smo velike poplave, koja nas je zadesila sad već daleke 2014. godine, kao i već spomenute oluje koja se dogodila 2023. godine. Kao posljedica klimatskih promjena, poplave i jake oluje su možda i najveći izazovi koji nas očekuju u budućnosti i uopće nije u pitanju hoće li se oni u budućnosti dogoditi, nego je pitanje kad. Na to moramo biti spremni. Prema procjeni opasnosti Lipik je i potencijalno potresno područje pa se posebna pažnja pridaje i ovoj vrsti ugroze. Od 2010. do 2022. godine na području Grada Lipika zabilježeno je ukupno petnaest elementarnih nepogoda, što je u prosjeku više od jedne godišnje, što samo po sebi govori koliko je važan aspekt sigurnosti koji provodimo kroz sustav Civilne zaštite.

Svijet je u posljednje vrijeme nemirno mjesto, o čemu svakodnevno svjedočimo putem informativnih kanala. Iako je prošlo 30 godina, starijim stanovnicima Lipika relativno su svježa sjećanja na Domovinski rat, sirene, evakuacije, skloništa… Postoje li u slučaju potrebe u Lipiku atomska skloništa ili prostori koji bi mogli poslužiti u tu svrhu?

Oni stariji stanovnici se zacijelo sjećaju da je prije rata u podrumu bivšeg Hotela Lipik postojalo atomsko sklonište. Nažalost, Hotel je u ratu uništen do temelja, zajedno s njim je i to sklonište otišlo u povijest tako da ga mi Lipiku u ovom trenutku nemamo.  

Sa sustavom i hitnim djelovanjem Civilne zaštite građani su najbolje upoznati za vrijeme pandemije Covida. S vremenskim odmakom, kakva je vaša ocjena rada lokalnog stožera u hitnim uvjetima?

U vrijeme Covida Civilna zaštita u Lipiku je odradila zaista veliki posao. Svi naputci o preventivnim mjerama i radnjama koji su dolazili iz državnog stožera bili su horizontalno razgranati prema Jedinicama lokalne samouprave, gdje smo ih mi kao nosioci provodili, a ujedno i kontrolirali primjenu. Svi se sjećamo nošenja maski koje su jedno vrijeme bile obvezne, potom famoznih propusnica i zabrana slobodnog kretanja koje su predstavljale obiman, često i nezahvalan posao, što je razumljivo jer ljudi po prirodi ne žele biti pod nekakvom kontrolom i ograničenjima. Pogotovo se to odnosi na zabrane okupljanja, svatova, krizmi, rođendana, što je kod nas Slavonaca sastavni dio života. Međutim, sve se to provodilo u svrhu zaštite naših građana i ljudi su to u konačnici tako i prihvatili i moram ih za to pohvaliti. Kontrola i provedba svih tih mjera išla je preko interventne postrojbe CZ i njenih povjerenika u mjesnim odborima CZ, kao i pripadnika MUP-a RH.

Izazovna su vremena, moramo biti spremni na sve. Ovdje ponajviše mislim na klimatske incidencije i moja je ocjena da je lokalna CZ spremna odraditi takve situacije. Premda je važno okruženje i zato je važan cijeli sustav Civilne zaštite gdje mi pomažemo drugima oko nas, ali i oni pomažu nama. Dobro je znati da nikada nismo sami.

Za kraj ovog razgovora, što možete poručiti građanima Lipika?

Živimo u izazovnim vremenima i moramo biti spremni na sve, posebno na klimatske nepogode koje su sve češće. Dobra vijest je da je naša lokalna Civilna zaštita spremna i osposobljena za brzo i učinkovito djelovanje u takvim situacijama. No, sigurnost ne ovisi samo o pojedincima – ona je rezultat zajedništva. Cijeli sustav Civilne zaštite funkcionira na načelu uzajamne pomoći. Mi pomažemo drugima, a oni pomažu nama, stvarajući mrežu sigurnosti koja nas štiti. Važno je znati – u kriznim trenucima nikada nismo sami.