Dvadeset i osmog dana mjeseca srpnja 1914. godine, svijet je ušao u jednu od najmračnijih era svoje povijesti. Tog dana, prije točno 110 godina, započeo je Prvi svjetski rat, sukob koji će trajno promijeniti političku, društvenu i gospodarsku kartu svijeta.
Prvi svjetski rat, poznat i kao Veliki rat, započeo je mjesec dana (op. a. 28. lipnja 1914. godine) nakon atentata na nadvojvodu Franju Ferdinanda, prijestolonasljednika Austro-Ugarske, i njegovu suprugu Sofiju u Sarajevu. Atentat je izvršio Gavrilo Princip, pripadnik tajne organizacije Mlada Bosna, koja se deklarativno zalagala za oslobođenje južnoslavenskih naroda od austrougarske vladavine.
Neposredno nakon atentata, Austro-Ugarska je 23. srpnja 1914. godine postavila ultimatum Srbiji, koji je sadržavao niz zahtjeva vezanih uz suzbijanje antiaustrougarskih aktivnosti. Iako je Srbija prihvatila većinu zahtjeva, Austro-Ugarska je ultimatum ocijenila nedovoljno zadovoljavajućim te je 28. srpnja 1914. godine objavila rat Srbiji.
Ratni stroj se ubrzo pokrenuo. Sukobi između Austro-Ugarske i Srbije ubrzo su se proširili na čitavu Europu, uvlačeći u rat velike sile toga doba zbog složenih savezništava i političkih interesa. Njemačka je podržala Austro-Ugarsku, dok su Rusija, Francuska i Velika Britanija stale uz Srbiju. Tako je Europa ubrzo bila podijeljena na dva zaraćena bloka: Trojni savez/Centralne sile (Njemačka, Austro-Ugarska, Italija) i Antanta (Rusija, Francuska, Velika Britanija, kasnije i Italija nakon prelaska na stranu Antante 1915. godine).
Rat je trajao četiri godine, do 11. studenog 1918. godine, i rezultirao je ogromnim ljudskim žrtvama i materijalnim razaranjima. Procjenjuje se da je oko 10 milijuna vojnika poginulo, dok je oko 20 milijuna ranjeno. Civilne žrtve, glad i bolesti dodatno su povećale broj stradalih, ostavljajući trajne posljedice na čitave generacije.
Prvi svjetski rat donio je mnoge promjene na svjetskoj političkoj sceni. Austro-Ugarska, Njemačko i Osmansko Carstvo su se raspali, a nove države su se pojavile na njihovim ruševinama. Rat je također postavio temelje za kasniji uspon totalitarnih režima i izbijanje Drugog svjetskog rata.
Danas, na 110. godišnjicu početka Prvog svjetskog rata, prisjećamo se svih onih koji su izgubili živote u ovom strašnom sukobu. Povijest nas uči da je mir krhka vrijednost koju moramo čuvati i poštovati. Sjećanje, ne samo na svjetske ratove i njihove žrtve, nego i na žrtve svih kasnijih ratnih sukoba, posebno na Domovinski rat koji smo osobno doživjeli i proživjeli, opomena su čovječanstvu da se slične greške ne smiju ponavljati.
© 2014-2025. COMPAS portal - Sva prava pridržana.