Blagdan Sveta tri kralja ili Bogojavljenje jedan je od najstarijih katoličkih blagdana
Tri su kralja predstavnici poganskih naroda koje je Bog pozvao tako što im je javio rođenje Spasitelja Gospodina.

Piše:
Compas
Šestog dana mjeseca siječnja obilježavamo blagdan Sveta tri kralja - Bogojavljenje. Sveta tri kralja u kršćanskoj su tradiciji kraljevi ili mudraci, koji su se, kako nam to govori evanđelje, došli pokloniti Isusu nakon rođenja u Betlehemu. Tradicija ih naziva Baltazar, Melkior i Gašpar.
Prema evanđelju sv. Mateja, tri kralja su došla s istoka u Jeruzalem kako bi se poklonili Isusu. Pratili su betlehemsku zvijezdu, a u Jeruzalemu ih je primio Herod Veliki, ondašnji kralj Judeje, koji ih je želio prevariti, s nakanom da mu kažu gdje se Isus rodio, kako bi ga mogao ubiti.
Kada su pronašli Isusa Gašpar, Melkior i Baltazar darovali su mu tri dara: tamjan kao Bogu, zlato kao kralju i plemenitu mast, smirnu kao čovjeku. Potom im je Bog zapovjedio da se ne vraćaju Herodu nego da se vrate drugim putem u svoju zemlju.
Prema tradiciji, poslije smrti triju kraljeva Gašpara, Melkiora i Baltazara, njihove su relikvije odnesene u Carigrad, današnji Istanbul, a nakon što ih je pronašla sv. Jelena Križarica prenesene su u Milano i napokon u katedralu u Kölnu, gdje se nalaze i danas.
Blagdan kojim se slavi objava Boga čovječanstvu
Melkior je zaštitnik putnika i Svjetskog dana mladih, a Baltazar oboljelih od epilepsije. Spomendan se u Katoličkoj Crkvi slavi 6. siječnja, kao blagdan Bogojavljenja. Bogojavljenje je kršćanski blagdan kojim se slavi objava Boga čovječanstvu, u ljudskom liku, u osobi Isusa Krista. Nakon Drugog vatikanskog sabora božićno vrijeme završava prvom nedjeljom nakon Bogojavljenja, a na tu se nedjelju slavi Krštenje Gospodinovo. Samo Bogojavljenje ostaje i dalje svetkovina Božje objave u kojoj se spominje pohod trojice Mudraca, Isusovo krštenje i Isusovo čudo na svadbi u Kani Galilejskoj, gdje se Isus, na početku svoga javnog djelovanja, objavljuje kao onaj koji ima moć pretvoriti vodu u vino, čime posredno naviješta i ustanovljenje euharistije.
Među hrvatskim katolicima razvio se običaj blagoslivljanja vode na blagdan Bogojavljenja, pa se ovom blagoslovljenom vodom blagoslivlja kuća i obitelji.
Prilikom blagoslova kuća, nadvratnici se označuju slovima „G“, „M“ i „B“ koja označavaju inicijale trojice kraljeva - Gašpara, Melkiora i Baltazara. Izvorno su se ovi inicijali zapisivali na latinskom pa je umjesto početnoga „G“ stajalo „C“ (Casparus). Tako su inicijali, osim imena kraljeva, označavali i akronim blagoslovne formule: "Christus mansionem benedicat", što na hrvatskom znači: „Neka Krist prebivalište blagoslivlja.“ Između inicijala stavljaju se križići, kao znak blagoslova, a oko inicijala upisuju se brojke koje označavaju tekuću godinu. Ranije su se ovi znakovi upisivali kredom, dok se u novije vrijeme češće koriste posebne naljepnice.