Blagdan Sveta tri kralja ili Bogojavljenje jedan je od najstarijih katoličkih blagdana

Šestog dana mjeseca siječnja obilježavamo blagdan Sveta tri kralja - Bogojavljenje. Sveta tri kralja u kršćanskoj su tradiciji kraljevi ili mudraci, koji su se, kako nam to govori evanđelje, došli pokloniti Isusu nakon rođenja u Betlehemu. Tradicija ih naziva Baltazar, Melkior i Gašpar.

Prema evanđelju sv. Mateja, tri kralja su došla s istoka u Jeruzalem kako bi se poklonili Isusu. Pratili su betlehemsku zvijezdu, a u Jeruzalemu ih je primio Herod Veliki, ondašnji kralj Judeje, koji ih je želio prevariti, s nakanom da mu kažu gdje se Isus rodio, kako bi ga mogao ubiti.

Kada su pronašli Isusa Gašpar, Melkior i Baltazar darovali su mu tri dara: tamjan kao Bogu, zlato kao kralju i plemenitu mast, smirnu kao čovjeku. Potom im je Bog zapovjedio da se ne vraćaju Herodu nego da se vrate drugim putem u svoju zemlju.

Prema tradiciji, poslije smrti triju kraljeva Gašpara, Melkiora i Baltazara, njihove su relikvije odnesene u Carigrad, današnji Istanbul, a nakon što ih je pronašla sv. Jelena Križarica prenesene su u Milano i napokon u katedralu u Kölnu, gdje se nalaze i danas.

Blagdan kojim se slavi objava Boga čovječanstvu

Melkior je zaštitnik putnika i Svjetskog dana mladih, a Baltazar oboljelih od epilepsije. Spomendan se u Katoličkoj Crkvi slavi 6. siječnja, kao blagdan Bogojavljenja. Bogojavljenje je kršćanski blagdan kojim se slavi objava Boga čovječanstvu, u ljudskom liku, u osobi Isusa Krista. Nakon Drugog vatikanskog sabora božićno vrijeme završava prvom nedjeljom nakon Bogojavljenja, a na tu se nedjelju slavi Krštenje Gospodinovo. Samo Bogojavljenje ostaje i dalje svetkovina Božje objave u kojoj se spominje pohod trojice Mudraca, Isusovo krštenje i Isusovo čudo na svadbi u Kani Galilejskoj, gdje se Isus, na početku svoga javnog djelovanja, objavljuje kao onaj koji ima moć pretvoriti vodu u vino, čime posredno naviješta i ustanovljenje euharistije.

Među hrvatskim katolicima razvio se običaj blagoslivljanja vode na blagdan Bogojavljenja, pa se ovom blagoslovljenom vodom blagoslivlja kuća i obitelji.

Prilikom blagoslova kuća, nadvratnici se označuju slovima „G“, „M“ i „B“ koja označavaju inicijale trojice kraljeva - Gašpara, Melkiora i Baltazara. Izvorno su se ovi inicijali zapisivali na latinskom pa je umjesto početnoga „G“ stajalo „C“ (Casparus). Tako su inicijali, osim imena kraljeva, označavali i akronim blagoslovne formule: "Christus mansionem benedicat", što na hrvatskom znači: „Neka Krist prebivalište blagoslivlja.“ Između inicijala stavljaju se križići, kao znak blagoslova, a oko inicijala upisuju se brojke koje označavaju tekuću godinu. Ranije su se ovi znakovi upisivali kredom, dok se u novije vrijeme češće koriste posebne naljepnice.