Grb Lipika
Grb Lipika
ZiviSlobodnoPijKaoGrof

Razgovor sa Željkom Vibohom, direktorom "Poljoprivrede Lipik" d.d.

02.06.2018. 12:34 | 1400 pregleda | Intervju

„Poljoprivreda Lipik“ d.d. je sa svojih 30 zaposlenih i s 1.050 hektara površine koju trenutno obrađuju, najveći poljoprivredni kolektiv na ovom području. Željko Viboh je u Poljoprivredi zaposlen od 1988., a od srpnja 2010. godine je na rukovodećem mjestu direktora ove tvrtke. Zato smo s njim razgovarali o aktualnom stanju u poljoprivredi kao i o planovima daljnjeg razvoja.

Piše:
Sezame.pr

- U kojoj je fazi poljoprivredna sezona i u kakvom su stanju usjevi i kulture na vašim poljima?

Sjetva jarih kultura je gotova, provodimo njegu usjeva, zaštitu od korova i od bolesti, a trenutno smo i u fazi berbe nekih kultura.

Najbolje da krenem od uljane repice koju imamo zasijanu na 160 hektara, koja je u dosta dobrom stanju, mahune su dobro formirane i pune su komuške unatoč toplom siječnju i hladnom proljeću i snijegu u ožujku. Repica je izgledala dosta neujednačeno u proljeće, kasne su bile prihrane, a cvatnja se odvijala u kratkom vremenu zbog čega sam se pribojavao za ovu kulturu. Međutim, sve se u tom kratkom vremenu uspjelo posložiti i usjevi sada jako lijepo izgledaju. Uglavnom, očekujemo prosječan i iznadprosječan prinos.

Nadalje, imamo 130 hektara posijanog ozimog ječma koji je zdravstveno u fantastičnom stanju, jako lijepo izgleda, ali zbog već spomenutog vremena stvorio se manji broj zrna u klasu. Znači klasovi su kraći i za očekivati je nešto manji prinos od prosjek.

I za pšenicu (160 hektara) vrijedi da ima manji broj zrna u klasu i kod nje očekujemo osrednji ili nešto niži prinos iako na oko usjevi izgledao kao iz bajke.

 

Na kukuruzu velike štete od „sovice“

U proljeće smo na oko 260 hektara posijali kukuruz koji je dobro ponikao, ali smo imali strašne štete od „sovice“. To je vrsta štetnika, gusjenica koja pravi štete u ranoj fazi nicanja, kada iznikne na 5-6 centimetara ona ga pregrize. Štete se ne pojavljuju na cijelim tablama nego u takozvanim oazama pa smo zbog tog štetnika dio površina morali i presijati i morali smo zaštiti kompletne površine pod kukuruzom. Inače ostali kukuruz je u dobroj fazi, sada se trenutno radi kultivacija, prihrana i poneka korekcija korova.

Što se tiče soje koju smo posijali na 220 hektara, zadnji rokovi pred 1. svibnja, odnosno zadnja 3-4 dana kada smo sijali malo je rjeđe ponicalo i poniklo je sad nakon kiša. Dosta se isušio sjetveni sloj pa je bilo malo teže nicanje, ali inače i soja je za sad prekrasna i na njoj za sad nemamo nikakve štete.

Posijali smo i šećernu repu na 53 hektara, kasna sjetva. Cijeli travanj je bio suh i repa je dobro ponikla i izgledala je jako lijepo do ovih velikih i obilnih kiša koje su nas nedavno zadesile. Od 1. do 15. svibnja je palo 109 litara kiše, ali to ne bi bilo toliko strašno da je ta količina pala u nekom dužem vremenskom periodu nego je to palo praktički u nekoliko sati ili minuta. Zbog toga je čak djelomično bila i potopljena, kiša je odnijela dio površinske zemlje, odnijela humusni dio i isprala herbicid pa očekujemo pojavu korova. Zbog vlage u zemlji još ne možemo ući da iskultiviramo i da tako malo probudimo zemlju.

- Imate li najava za ovogodišnje otkupne cijene pšenice?

Prema informacijama koje sada imamo, cijene će i ove godine biti na lanjskoj razini, znači od 1 kune do 1,05 kune, ovisno o proteinima, iako nam je to na neki način nepravedno nametnuto. Mi imamo prekrasnu pšenicu, čistu i krupnu, dobre hektolitre, no ključnu ulogu u cijenu igraju proteini, a kod nas je vrlo teško dobiti ekstra proteine jer smo u takvom podneblju, u takvoj klimi.

- Govorili smo do sada o standardnim kulturama, a je li se i u kojoj mjeri „Poljoprivreda Lipik“ odmaknula od te tradicionalne poljoprivrede i orijentirala ne neke druge kulture?

Možemo reći da jesmo. Tu prije svega želim spomenuti kamilicu koju sijemo treću godinu i skoro mogu reći da smo je savladali. Imamo svoju sušaru za kamilicu, svoje berače, pakiramo je suhu do daljnje prerade. Ove godine smo pod kamilicom zasijali 45 hektara i trenutno je još u berbi i ostalo nam je još nekih 7-8 hektara što je nekih 5 dana posla.

Tu još imamo i uljnu tikvu koju ove godine imamo posijanu na 20 hektara.

 

Eko poljoprivreda na parcelama u Kukunjevcu

Ono na što ćemo se bazirati u vrlo skoroj budućnosti je eko poljoprivreda. U fazi smo otkupa zemljišta i okrupnjivanja čestica, najviše na području Kukunjevca. Te površine krčimo i privodimo kulturi i to je zemljište najbolje za ekološku proizvodnju jer je skoro 30 godina neobrađeno i nije zatrovano pesticidima, zemlja je „odmorna“ i to je idealno za ekološku poljoprivredu.

 

- Koliko „Poljoprivreda Lipik“ ima zaposlenih i imate li potrebe za dodatnim zapošljavanje?

Trenutno imamo ukupno 30 zaposlenih i ako se gleda na 1.050 hektara koliko obrađujemo, to onda prema nekom prosjeku ispadne da imamo puno zaposlenih. Ali u praksi je drugačije jer mi imamo svoje silose, uveli smo spomenute nove kulture i neke do njih zahtijevaju dosta ručnog rada, imamo i tov junadi tako da je to sasvim dovoljna količina posla za ovaj broj zaposlenih.

- Spomenuli ste i tov junadi. Kakva je tu situacija i ima li naznaka proširenja tog segmenta poslovanja?

Tov junad radimo petu godinu i od prve godine pa sve do danas imamo 130 komada što je optimalno zbog prostora jer po kvadratnim metrima po grlu mi nemamo prostora za povećanje. Imamo neke ideje za proširenje tova junadi, ali ne na ovoj lokaciji. Trenutno imamo žensku tovnu junad mesne pasmine, dio ode na domaće tržište, a dio u izvoz.

- Kakvo je stanje s mehanizacijom i je li joj potrebno zanavljanje?

 

Uskoro stiže novi, moderan kombajn za žitarice

Mehanizaciji je uvijek potrebno zanavljanje. Prije dvije godine smo prošli na natječaju iz Programa ruralnog razvoja gdje smo zamijenili jedan manji dio strojeva što se odmah osjetilo jer ti strojevi rade brže i kvalitetnije. Sada smo se javili na novi natječaj iz Programa ruralnog razvoja, a nabavili smo i novi, veliki, moderni kombajn za žitarice i on dolazi kroz koji dan. Na ovom primjeru možemo vidjeti koliko nam birokracija u nekim situacijama otežava i kako u stvari nema razumijevanja za potrebe poljoprivrednika. Nabavku ovog kombajna smo mi aplicirali kroz projekt, ali odluka jesmo li prošli ili ne će biti poznata u srpnju ili tek u kolovozu. Ali mi ne možemo čekati srpanj ili kolovoz jer u poljoprivredi se kombajn nabavlja početkom godine. Znači, morali smo ga kupiti pa ako nam prođe kroz projekt, dobro, ali da za to nismo imali novaca, morali bi čekati i praktički ga ne bi ni imali za ovu sezonu.

- Koliko ste zadovoljni povlačenjem sredstava iz EU i ostalih fondova?

Općenito ti su natječaji prespori za naše potrebe. Mi ih koristimo koliko god možemo u datim uvjetima, ali smatram da bi ih trebali moći koristiti puno, puno više. Rekao bih da smo mi kao tvrtka po pitanju natječaja puno iskoristili od ponuđenog, ali vidimo da su potrebe za takvim natječajima puno veće.

- Jeste li posljednjih godina imali nekih značajnijih ulaganja u infrastrukturu?

 

800.000 kuna za obnovu sušare

Prije dvije godine smo odradili kompletnu obnovu pogona sušaru za žitarice i to vlastitim sredstvima, a ulaganje je bilo vrijedno 800.000 kuna. Na to smo bili prisiljeni zbog dotrajalosti jer stara sušara koja je stara više od 40 godina je energetski bila jako neisplativa. Odmah prve godine nakon obnove  vidjela se velika razlika i ta će se investicija vrlo brzo i isplatiti.

Posljednje dvije godine smo dosta povećali otkup žitarica, dakle zobi, pšenice, kukuruza, soje i uljane repice i slobodno možemo reći da stojimo na raspolaganju i dalje i da ćemo otkupiti sve ponuđene količine koje zadovolje kvalitetom. Tu želim naglasiti da već imamo osigurana novčana sredstva za otkup tako da to nije upitno kao što nije bilo upitno ni do sada.

 

Nestali su prijelazi godišnjih doba

- Prema Vašem iskustvu i mišljenju mijenjaju li se vremenske prilike posljednjih godina, u odnosu na vremenske prilike prije 20-ak i više godina?

Vidi se razlika, prije svega u tome što su nam zime toplije, a proljeća puno vlažnija, s obilnim kišama, nerijetko i sa snijegom u proljetnim mjesecima. Isto tako kraće su i smijene, prijelazi godišnjih doba koji su praktički nestali, prebrzo se to mijenja i to je jako stresno kulturama koje se jako teško prilagođavaju takvim vremenskim okolnostima. 

- Čega se po pitanju vremenskih neprilika trenutno naviše pribojavate?

Najviše se pribojavamo eventualne tuče koja nam je sporadično na nekim mjestima već napravila probleme. Najviše se pribojavamo nevremena pred samu žetvu ječma, uljane repice i pšenice.

- U ovom vašem kompleksu na zapadom ulasku u Lipik oči bodu dvije zgrade koje su u derutnom stanu i nisu u funkciji. Kakvi su planovi za njihovo rješavanje?

Planirana je obnova i u tijeku je provođenje projekta Revitalizacije kompleksa ergela koji se odnosi na kulturnu baštinu koja je naše vlasništvo u koju spadaju upravna zgrada, konjušnica i porušene kmetske kuće i ostale manje građevine. U sve te objekte bi se smjestio posjetiteljski centar, suvenirnica i minimalan dozvoljeni ugostiteljski sadržaj. Do sredine lipnja će biti završena projekta dokumentacija i nakon toga se prijavljujemo na natječaj za izgradnju. Prvi troškovnici za ukupni projekt su oko 30 milijuna kuna, a naš dio sufinanciranja je 15 do 20% što je na ukupni iznos nama za sada jako puno. Zato bi htjeli barem za početak napraviti ono što nije u funkciji, a što se realno može napraviti, a to je upravna zgrada. Njen troškovnik je 5,5 milijuna kuna i vjerujem da bi mogli osigurati naš postotak sufinanciranja za njeno uređenje i stavljane u funkciju. Naravno da ćemo pokušavati iznaći i neke dodatne vidove sufinanciranja našeg dijela sufinanciranja, ali o tome ćemo znati više tek nakon otvaranja natječaja za izgradnju.