Grb Lipika
Grb Lipika
ZiviSlobodnoPijKaoGrof
DAVOR JANDROKOVIĆ, PREDSJEDNIK ŠRD „SLAVONAC“ LIPIK

„Ulovi i pusti“ nam je donio ribolovnu slavu

05.05.2018. 08:10 | 873 pregleda | Intervju

Športsko ribolovno društvo „Slavonac“ Lipik nedavno je svečano obilježilo 50 godina rada i postojanja ovog sportskog kolektiva. O stanju u lokalnom ribolovu, stanju naših jezera, rijeka i vodotokova te o ostalim ribolovnim temama i problemima razgovarali smo s Davorom Jandrokovićem, predsjednikom ŠRD-a „Slavonac“.

 

Piše:
Sezame.pr

Nedavnom svečanom skupštinom vaše društvo je proslavilo 50 godina rada. Koji su najznačajniji događaji koji su obilježili proteklih pola stoljeća „Slavonca“?

Športsko ribolovno društvo „Slavonac“ Lipik utemeljeno je 7. ožujka 1968, na inicijativnom odboru koji je tada sačinjavalo 12 članova, a u društvu je ukupno bilo 30 članova. Osnovano je  s ciljem unapređenja športskog ribolova na slatkim vodama, da se športski ribolovci brinu o zaštiti voda i ribljeg fonda, poribljavanju, razvoju ribolovnog turizma na području svog djelovanja, te drugim aktivnostima vezanim uz športski ribolov. Od osnivanja pa sve do danas broj članova društva se povećavao tako da „Slavonac“  danas ima 120 članova.

„Slavonac“ je član Hrvatskog športsko-ribolovnog saveza, te Saveza športsko-ribolovnih udruga županije Požeško Slavonske, gdje u suradnji sa savezom gospodari akumulacijama Pjeskara i Raminac te dijelom rijeke Pakre, Ilove i Toplice, o kojima vodi brigu o poribljavanjima, zaštiti ribljeg fonda,voda i okoliša.

Najznačajnije, ujedno i najteže razdoblje Društva je vrijeme Domovinskog rata nakon kojeg su zatečene devastirane vode pa se 1993. pokrenulo obnavljanje  ribljeg fond.

Prekretnica u športsko-ribolovnom smislu se događa 2004., kada na Skupštini  ŠRD „Slavonac“, vođeni ciljem unapređenja športskog ribolova i razvoju ribolovnog turizma, među prvima u Hrvatskoj donosi odluku o režimu sportskog ribolova „Ulovi i pusti“ na jezeru Pjeskara.

Na Pjeskari se održavaju sve popularnija višednevna natjecanja u lovu šarana i amura,gdje se obaraju rekordi,kako u pojedinačnom,tako i u sveukupnom ulovu,a najbolji pokazatelji da je ŠRD „Slavonac“ na pravom putu dobrog gospodarenja,rada i razvoja ribolovnog turizma na ovom području su vikend ribolovi na kojima se traži karta više i gdje su Lipik i Pjeskara omiljena odredišta velikog broja ribolovaca kako iz RH,tako i iz susjednih zemalja.

Osim natjecanja u lovu šarana, „Slavonac“ organizira na jezeru Raminac domaćinstva  Hrvatske ribolovne lige i županijske lige u lovu ribe udicom na plovak. Naše ime sportski je opravdano dugogodišnjim natjecanjem u  državnim ligama u kategoriji lov ribe udicom na plovak te u kategoriji lov šarana.  Tako da naši natjecatelji kao članovi reprezentacije osvajaju naslov svjetskih prvaka u lovu šarana 2014. godine u Italiji, a od značajnijih uspjeha treba izdvojiti i našeg mladog člana Andreja Žilija koji 2016. godine u Portugalu postaje svjetski prvak u disciplini lov ribe udicom na plovak, u kategoriji U14

Kojim sve jezerima gospodari ŠRD „Slavonac“?

Prisutni smo u gospodarenju na naša dva najveća jezera; Ramincu i Pjeskari. Oba jezera su akumulacijska umjetno napravljena jezera. Raminac je izgrađen 1970. kao akumulacija za potrebe tadašnje cvjećare u Dobrovcu, a kasnije se za korištenje tehničke vode na njega spojio i Studenac.

Jezerom gospodare sva 3 ribolovna društva s ovog područja, dakle uz nas, još i ŠRD „Pakrac“ i ŠRD „Papuk“ , a uz Studenac i dobrovačku cvjećaru tu je i Grad Lipik. Površina jezera je 12,1 hektar, a što se tiče ribljeg fonda procjena je da u Ramincu ima oko 6 tona ribe. Riba se izlovljava i imamo velikih, kapitalnih primjeraka somova oko 70 kilograma težine i tolstolobika težih od 50 kilograma.

Svake godine obavljamo i poribljavanje s oko tone i pol do dvije tone ribe.

Jezero Pjeskara je akumulacija koja je 1974. Izgrađena za potrebe ispiranja kvarcnog pijeska za tvornicu stakla. Površina je 5,4 hektara, procjenjuje se da je u jezeru oko 6 tona, najviše šarana i amura čija je težina i do 25 kilograma.

 

Brana Raminca u jako lošem stanju!

 

Koji su trenutno najveći problemi na ovim jezerima?

Na Ramincu imamo veliki problem s branom, izlazna kruna brane je loša i oštećena, odvaljuje se beton i zarušava kamenje, a primijetili smo da i donji nasip curi na nekoliko mjesta i to postaje velika prijetnja za opću sigurnost. U najgoroj varijanti može doći do rušenja brane i izlijevanja jezera. O tom su još prije tri godine kada smo uočili taj problem, obavijestili sve nadležne, prije svih vlasnike „Hrvatske vode“, ali od tada do danas nikakve konkretne intervencije po tom pitanju nije bilo.

Problem koji se najprije pojavio na Pjeskari, a sada se „preselio“ i na Raminac su dabrovi koji su narušili prirodnu ravnotežu, uništavaju okoliš, prije svega mekano drveće oko jezera i rade veliki krš na jezerima. Da bi to spriječili počeli smo oko debala postavljati žičanu ogradu, ali ni to nije najsretnije rješenje jer estetski ne izgleda lijepo, a i financijski je trošak. Problema imaju i ljudi u okolnim naseljima kojima su dabrovi uništili nasade voćnjaka što potvrđuje da se nekontrolirano razmnožavaju i šire. Na taj smo problem ukazivali, ali nema nikakvih konkretnih radnji po tom pitanju.

 

Pjeskara - važan dio turističke ponude

 

Zahvaljujući šaranskim kupovima i režimu „Ulovi i pusti“, Pjeskara je postala poželjna destinacija u ribolovnom turizmu?

Je, Pjeskara je po rezultatima jedna od najbogatijih voda ovog dijela Hrvatske, i po njoj smo najpoznatiji i najpriznatiji u šaranaškim krugovima. Ono što mogu reći je da smo, obzirom na površinu jezera i njegove kapacitete, tu došli do maksimuma i više se ne može povećavati. Ilustracija je broj prodanih dnevnih dozvola za ribolovom koje su u stvari turistička noćenja jer je ovo broj bez domaćih, lokalnih ribolovaca. Posljednjih godina bilježimo stalni porast prodaje dnevnih dozvola. K nama na natjecanja i na ribolov odnosno treninge dolaze šaranaši iz cijele Hrvatske, a oko 30% gostiju je iz inozemstva, od Austrije i Njemačke, preko Slovenije, do Bosne i Srbije. Dakle to su ljudi koji ovdje na Pjeskaru dolaze ciljanu, upravo zbog ribolova i zato to treba promatrati kao dio turističke ponude. Eventualno unaprjeđenje bi bilo proširenje jezera, spominjalo se ranije mogućnost proširenja jezera prema Subockoj zbog mogućih potreba Lipik glasa, ali ta se ideja više ne spominje.

Dodatan dokaz bogatstva Pjeskare u šaranskim, sportskim okvirima je činjenica da svjetski šaranski prvaci Dalibor Banaj i Hrvoje Jakopčević iz Požege kod nas redovno nastupa na kupovima, ali i dolazi trenirati. 

Koji su najvažniji izvori financiranja?

Najvažniji izvor financiranja je prodaja dnevne karte za ribolov na Pjeskari. Ranije smo iz proračuna Grada Lipika dobivali 20.000 kuna, a sada je to spalo na 5.000.

 

Ponosni na rad s mladima

 

Kakvi su natjecateljski planovi za ovu sezonu?

ŠRD „Slavonac“ će imati natjecatelje u kategoriji lov ribe udicom na plovak u županijskoj ligi s kadetima i seniorima te dvije ekipe u  Hrvatskoj šaranskoj ligi. Na jezeru Raminac u  našoj organizaciji  održat ćemo domaćinstvo županijske lige  za seniore i kadete. Na Jezeru Pjeskara održat ćemo četiri  Šaranska natjecanja, koja su već sada popunjena , imat ćemo i druženje s osobama s posebnim potrebama te školu ribolova i dva kupa kadeta. Nakon što smo lani po prvi put organizirali šaranski kup na jezeru Raminac, isto ćemo napraviti i ove godine. Cilj je i dalje nastaviti s radom najmlađih, odnosno s kadetima.

Koliko su kod nas mladi zainteresirani za sportski ribolov?

Interes je jako velik zahvaljujući školi ribolova koju organiziramo na početku i na kraju školske godine. Mi u Društvu imamo oko 20 djece s time da se u Kupu županije za kadete ukupno natjecalo 10 djece, a od tih 10, 5 je djece iz našeg kluba. Matijas Adžijević je osvoji 1. mjesto, Stjepan Bina 2., Petar Adžijević 4., Franko Žili 6., a Duga Žoldoš 8 mjesto.

 

Pastrve u Pakri su dokaz čistoće

 

Ovaj razgovor ćemo zaključiti ekološkom ocjenom o stanju naših voda?

Možemo reći da su naše vode vrlo čiste i nezagađene i to je prednost slabije razvijene industrije što znači da nemam nekih velikih zagađivača. Primjer čistoće su i vidre koje godinama obitavaju na našim jezerima, a dokaz čistoće su pastrve u Pakri koje smo prije tri godine poribljavali u gornjem toku, prema Brusniku. U međuvremenu su se pastrve spustile nizvodno, sve do Petlje gdje ih je moguće uloviti. Sve je to međusobno povezano i utječe jedno na drugo. Konkretno, Pjeskara se puni s vodom iz Pakre i samim time da je Pakra zagađena, zagađenja bi bilo i u Pjeskari. Još jedan dokaz čistoće naših jezera je velika i brojna populacija rakova koji obitavaju na oba jezera.