DAVOR LEPKA, PREDSJEDNIK UDRUŽENJA OBRTNIKA PAKRACA I LIPIKA

Unatoč brojnim pogodnostima, obrtništvo još uvijek u krizi

17.04.2016. 06:36 | 1897 pregleda | Intervju

Obrtništvo na području naših gradova, posebice Pakraca ima višestoljetnu tradiciju. Od srednjeg vijeka poznat sajmišni grad Pakrac nekad je bio prepun malih obrta, brojnih i raznovrsnih zanata. Danas tome nije tako, obrtnici su možemo slobodno reći po brojnosti na nikad nižim granama, no ostala je stabilna i žilava jezgra. Poznati pakrački frizer Davor Lepka, predsjednik je Udruženja obrtnika Pakraca i Lipika nešto više od godinu dana, a u izdanju Udruženja nedavno je izašao Katalog obrtnika koji na jednom mjestu donosi zbirno sve obrtnike na području Lipika i Pakraca. Popričali smo s Lepkom o stanju u obrtništvu na području naših gradova te s kakvim se sve izazovima danas susreću obrtnici. 

Piše:
Marko Barčan

U vašem izdanju, a i kao prilog Compasu izašao je Katalog obrtnika, to je ako se ne varam prvi katalog obrtnika takve vrste na području Lipika i Pakraca? Kako to da ste se odlučili na to?
Bilo je nešto slično na razini županije prije nekih desetak godina. Katalog obrtnika došao je na inicijativu članova Upravnog odbora, htjeli smo obuhvatiti sve obrtnike s telefonima jer nam dosadašnja baza nije odgovarala. Također, ponudili smo mogućnost kroz reklamu ukazati na svoje usluge jer dio obrtnika je smatrao kako bi trebali katalogom ukazati na njihovu ponudu te kako bi ljudi to prepoznali. U Katalogu obrtnika se nalaze svi podaci postojećih obrta na području Pakraca i Lipika po cehovima.

Kakva je danas situacija oko broja obrtnika na pakračko-lipičkom području?
Brojčano imamo 145 obrta raspoređenih u šest cehova, a odnos broja obrta u Pakracu i Lipiku odgovarao bi tako da su 2/3 obrtnika u Pakracu, a 1/3 u Lipiku. Prema najnovijem stanju podataka o zaposlenjima iz statistike HZMIO u obrtima je zaposleno ukupno 367 ljudi.  

Gledano u odnosu na prijašnje godine, da li broj obrta stagnira, opada iii raste?
Trenutno smo na najnižim granama čemu je pripomoglo otvaranje jednostavnih d.o.o.-a. U posljednje tri godine povećano je otvaranje obrta, ali isto tako i broj zatvaranja. 10 do 15 obrta se u godini javi s otvaranjem, ali se otprilike isto toliko i zatvori.
Broj obrta u odnosu na prijašnje godine opada što prati i opadanje broja stanovništva. Trenutno je ovo što imamo zdrava baza obrta i smatram da broj ne može ići niže nego što je sada.

Koji obrti su najzastupljeniji, kakvih djelatnosti ima najviše i je li to područje zasićeno?
Najviše je iz područja uslužnih djelatnosti, njih je 58. Tu spadaju; knjigovodstva, zidari, automehaničari, građevinci, keramički obrti i sl. Primjerice imamo proizvodnih obrta 26, trgovina 22, ugostiteljstvo 23, frizeri 10 i prijevoznici 6. Treba istaknuti da su u tim brojkama samo obrti, a imamo sličnih djelatnosti samo kroz ,,d.o.o." oblik, tako da to ne brojimo u našu evidenciju.
Što se tiče zasićenih područja za kafiće bi rekao da je zasićeno jer imamo 23 ugostitelja od čega su 3 iii 4 restorani, a ostalo kafići, a još su neki registrirani i kao trgovačko društvo.
Kad gledam u svojoj struci, dvoje frizera koji su imali obrt je otišlo u inozemstvo i ja mogu reći da osjetim povećanje prometa. Nekad je bilo 15-16 frizera, a danas je 10 u obrtu i mislim da je ovo optimum što se tiče frizera s obzirom na broj stanovnika.

Kojih obrta posebno nedostaje? Gdje ima prostora u kojoj djelatnosti za otvaranje obrta?
Pa osobno gledajući, kada tražim servis bojlera teško je dočekati majstora, odnosno čeka ga se jer ima posla 5-6 dana. Keramičara, još i duže. Vjerujem da su sada traženi i zidari zbog energetske obnove kuća.

Koliko je obrtništvo danas obiteljski posao, prenose li se često obrti među članovima obitelji i nastavljaju li djeca, unuci tradiciju svojih roditelja, djedova?
Ja sam u neku ruku proizvod obiteljskog obrta. Nisam izravni nasljednik, ali sam nastavio tradiciju svog strica i sretna okolnost mi je da sam mogao ako ne već lokal preuzeti bar ime. U obiteljskim obrtima je prednost ta što mladi član ima pomoć starijeg u papirnatom dijelu poslovanja koje ne uči posebno nigdje. Prednost je i što većinom rade u svojim lokalima pa su u startu pošteđeni troškova najamnine, a da ne govorim opreme.

Koliko je sustav obrazovanja danas uopće dobar iii loš u odnosu na obrtnike, nudi Ii im dovoljno poslovnih znanja iz područja marketinga i ekonomije što bi svaki obrtnik trebao imati?
Mislim da sustav obrazovanja nije dobar, previše je orijentiran na teoriju u školama, a premalo na naukovanje, praksu. Sigurno je da bi netko uspješno vodio obrt nije dovoljno samo biti dobar majstor već treba posjedovati znanja iz poslovnog dijela. Brojni su zakonski propisi koji reguliraju i svaku struku i samo poslovanje. Stoga je jako dobro kada se obrt nastavlja u sklopu obitelji gdje ima više vremena za prenošenje tog znanja. Nakon završene srednje škole, prepušten si sam sebi ako nisi dio obiteljskog obrta. To je također i problem kod otvaranja obrta. Zato je tu Udruženje obrtnika kao servis obrtnicima i onima koji bi željeli otvoriti obrt te nam se svi mogu obratiti za informacije, dostupni smo za svakoga tko želi biti samostalan.

Koliko košta registracija obrta i koliko dugo traje?
Registracija obrta, odnosno otvaranje obrtnice košta nekih 270 kuna što se stavi u troškove dok se ne krene s poslom. Prvo se ide u Ured za gospodarstvo ispuniti obrasce i izvršiti uplate, drugi korak bi bio izraditi pečat , preuzeti rješenje i otvoriti račun u banci, treći prijava u HZMO i HZZO i na kraju prijava u poreznu upravu. Jasno je da prilikom pokretanja automatski idu i obaveze za onoga tko pokreće. Ne sjećam se više koliko je meni trebalo no mislim da bi u roku 1-2 dana bilo riješeno.

Koja je prednost registracije obrta u odnosu na trgovačko društvo?
Prednost obrta je jer nije potreban temeljni kapital, jednostavnost otvaranja i zatvaranja samog obrta, kontrola poslovanja, pa recimo jednostavno knjigovodstvo, nije potrebno dvojno kao u trgovačkim društvima, onda mogućnost uključivanja članova domaćinstva u obavljanje djelatnosti bez zasnivanja radnog odnosa.

Kakve obveze sve ima obrtnik, kakva sva davanja mora podmiriti?
Komorski doprinos koji je smanjen u posljednje dvije godine, a godišnji je iznos od 624 kune s tim da je podijeljen na Udruženje obrtnika Pakrac-Lipik, Obrtničku komoru Požeško-slavonsku i HOK.
Plaća se još knjigovodstvo, Hrvatske vode, ZAMP, mirovinsko i zdravstveno, zapošljavanje, komunalna naknada, sve su to obveze obrtnika.

Ima li nekih benefita, poreznih olakšica? Daje li država neke poticaje obrtnicima?
Državni poticaji su za zapošljavanjem. Teoretski možete imati osobu na praksi od prvog srednje i po završetku škole još dvije godine može ostati raditi kao pripravnik kod vas. Znači, tri godine ste ga učili i dvije na pripravničkom te nema teorije da nakon 5 ili 6 godina ovisno o srednjoj školi (3 iii 4 god.) ne zna raditi. Nakon toga ovisno o potrebama djelatnika naravno da ćeš takvu osobu si ostaviti u radnom odnosu. Tu treba napomenuti da radnik dvije godine do majstorskog ispita praktično ne košta ništa obrtnika jer njegovu plaću podmiruje država. No da bi mogao imati pripravnika, moraš biti obrtnik, odnosno imati majstorski da bi mogao uzeti takvog djelatnika. Zato je potrebno naglasiti važnost prekvalifikacije, jer primjerice imamo ljude u ovom gradu koji imaju kafiće, ali nemaju majstorski za konobara tako da on ne može uzeti na to mjesto pripravnika već ga sam plaća. Isti problem recimo kod određenih restorana, ne rade nedjeljom, odnosno rade skraćeno iii primjerice nemaju dostavu, a pripravnici bi se mogli jako dobro iskoristiti za popunjavanje smjena i poslova.
Također Hrvatska obrtnička komora za obrtnike je ostvarila niz pogodnosti kod dobavljača roba i usluga iz raznih gospodarskih grana. Potpisan je ugovor s HEP Opskrbom koji obrtnicima da bi bili konkurentniji nudi nižu struju, a s tvrtkom Pevec potpisan je ugovor kojim se za sve članove HOK-a osiguravaju posebni uvjeti nabave proizvoda iz prodajnog asortimana trgovačkog lanca Pevec u prodajnim centrima diljem Hrvatske. O svemu se mogu informirati kod nas u Udruženju.

Kakva je situacija oko najma lokala u našim gradovima? Koliko ima praznih lokala?
Lokali drže cijene, a ne zadovoljavaju neke osnovne kriterije da bi čovjek mogao iznajmiti taj lokal. Masa njih nema centralno grijanje, izbija vlaga, rasvjeta je loša. Godinama su vlasnici crpili mnogo, a ne ulažu u svoje lokale i onda kada netko dođe, bez 30, 40 tisuća kuna ulaganja u lokal ne može krenuti s poslom, a ne zna hoće li raditi dva iii tri mjeseca. Tu bi trebalo naći neke poticaje ili utjecati na vlasnike lokala da sufinanciranjem ili obnovom fasade i stolarije preurede svoje prostore. Moramo priznati da naše gradsko središte, slučajnom namjerniku sa strane ne izgleda kao neka bogata sredina, tako da neki u startu odustanu, a znamo da nismo više u području od posebne državne skrbi zbog visine prosjeka prihoda po stanovniku koliko god to smiješno zvučalo. Ako pogledate na drugu stranu svaki novouređeni lokal radi, ne stoji prazan.

Kako danas posluje Udruženje obrtnika, koliko ljudi ima zaposleno, volontera odnosno pripravnika, profesionalno?
Do lani smo imali tajnicu, ali zbog smanjenja Komorskog doprinosa bili smo prisiljeni dati joj otkaz. Vera Pečanić nam vodi knjige i obavlja tajnički posao volonterski. U Udruženju nemamo dakle zaposlenu osobu tako da nemamo niti pripravnika.

Što je s objektom Udruženja u Tomislavovoj ulici u Pakracu?
Krenuli smo rješavati stvari oko objekta. Nije bilo priključka za struju, prije dva mjeseca smo u Elektri dobili odobrenje za priključak te se dogovorili u Udruženju da bi sad išli i na obnovu stolarije. Trenutno nema natječaja na kojem bi mi kao Udruženje mogli na Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost pa smo pokrenuli akciju između obrtničkih komora na razini Hrvatske za donaciju. Prema zadnjim informacijama, zatvorili smo konstrukciju za stolariju. Odaziv kolega iz drugih komora i udruženja bio je iznad očekivanja. Po meni je taj budući Obrtnički dom neiskorišten potencijal i koliko god nekome bilo nejasno zbog čega i zašto kada nemamo radnika, smatram da kada bi ga obnovili onda bi lokal u Preradovićevoj bio na usluzi nekom od obrtnika. Na primjer za početak otvaranja nekog obrta, iznajmljivali bi ga vjerojatno tako da se plaćaju samo troškovi režija kako bi pogurali obrtnike u početku poslovanja nešto kao inkubator.

I za kraj, na koji način gradovi pomažu obrtnike? Ili bi mogli pomoći?
Recimo, mogli bi pomoći ukidanjem poreza na tvrtku, smanjenjem komunalne naknade. Iskreno i mi obrtnici smo u zadnje vrijeme malo više aktivirali kako bi ukazali na moguća rješenja i potrebe. Potrebna je uzajamna suradnja i razumijevanje zato i podržavamo manifestacije kao Sajam cvijeća i Fišijada u Lipiku koje privlače veći broj ljudi, a pojedini obrtnici mogu naći interes za prodaju svojih proizvoda i usluga. Isto tako prošlo Martinje i Grahfest u Pakracu, sve to razvija dobru suradnju između obrtnika, gradova, a na kraju i samih građana. Kroz ta događanja ni jedan ugostitelj ne može reći da nije osjetio veći promet. Cilj su bar dva, tri takva događanja u godini ne zaboravimo i Multipak- regionalnu hifi izložbu gdje tih dana nema slobodnog smještaja. Samo rast tih događanja iz godine u godinu stvaranjem tradicije dati će rezultat u povećanju kapaciteta smještaja, veći broj posjetitelja, a na samom kraju i veće potrošnje.