Božićni turnir 2017 vertical
Božićni turnir 2017 vertical
Radio Daruvar
dr.sc. Ivan De Zan

Podneblje lipičko-pakračkog područja

05.02.2017. 17:34 | 2832 pregleda | Kolumne

Kako je podneblje (klima) prosječan višegodišnji tijek zračnog omotača nad nekim dijelom zemljine površine, potrebno je da se podatci o klimatskim sastavnicama prikupljaju kontinuirano. U ovom prikazu za spoznavanje klimatskih prilika rabit ćemo podatke o najvažnijim klimatskim sastavnicama dobivenih temeljem motrenja u meteorološkoj stanici u parku Lipika tijekom vremena od 1930. do 1940. te od 1946. do 1965. godine koje je obavio prvi motritelj meteorološke postaje u parku Lipika gospodin Vladimir Kostlivy.

Naravno da postoje i velika odstupanja od središnjih vrijednosti klimatskih sastavnica u pogledu niskih i visokih temperatura, količine padalina, vjetrova kao i mikroklimatskim razlikama kao posljedicama reljefne raščlanjenosti, vegetacije, insolacije i dr. Postoje i manje razlike u klimi između viših gorskih predjela i nizina na koje se odnose podatci. Prosječne meteorološke prilike možemo spoznati na temelju podataka o temperaturi zraka, pojavi mraza, insolaciji (duljini obasjavanja Sunčanih zraka), vjetrovima, tlaku zraka, padalinama i dr.

Temperatura zraka

Iz navedenih podataka (Slika 2 - Tablica 1) je vidljivo da je najhladniji mjesec siječanj (- 0,7  0C), slijedi veljača (0,5 0C) te prosinac (1,7 0C). Od veljače prosječna temperatura iz mjeseca u mjesec raste da bi maksimum dosegla u srpnju (20,5 0C), a nakon kolovoza opada. Prosječna temperatura iz mjeseca u mjesec raste odnosno opada za oko 4 0C. Srednja višegodišnja temperatura zraka u promatranom vremenu za Lipik iznosi 10,3 0C.

Stvarni temperaturni tijekovi dosta se razlikuju od navedenih prosjeka. U promatranom periodu apsolutna minimalna temperatura zabilježena je u Lipiku 21. siječnja 1963. godine -30,3 0C, a maksimalna 5. srpnja 1950. godine 39, 2 0C. Potrebno je napomenuti da se takve apsolutne minimalne i maksimalne temperature javljaju vrlo rijetko, što je od velikog značaja za vegetaciju. U promatranom razdoblju uočavamo pravilnost: što su hladnije zime, to su toplija ljeta. To nas kao i godišnje amplitude temperature i do 69,5 0C.

Topli dio godine sa srednjom dnevnom temperaturom višom od godišnjeg prosjeka počinje u travnju i traje do listopada. U godini ima prosječno 28 dana s višom temperaturom od 30 0C. Ako vegetacijski period u širem smislu smatramo razdoblje kada je temperatura viša od 6 0C, tada vegetacijski period ovog područja traje oko sedam mjeseci.

Mraz

Mraz je značajan za biljni svijet jer se promrzavanjem u biljci cijepa biljno tkivo, a naglo odmrzavanje dovodi do uginuća biljke. Za vegetaciju i poljoprivredu značajna je pojava prvog mraza u jesen i posljednjeg u proljeće.

Srednji nadnevak prvog jesenskog mraza je 9. listopada, a posljednjeg mraza u proljeće 16. travnja (Slika 3 – Tablica 2) U promatranom razdoblju najraniji mraz je bio 25. rujna, a najkasniji 23. svibnja pa je  prema tome moguće trajanje mraza 242 dana.

Insolacija - osunčanost

Označimo li potpuno čist nebeski svod s 0, pola nebeskog svoda pokrivenog oblacima s 5, a potpuno oblačno nebo s 10, možemo reći da je prosječna godišnja oblačnost na području Lipika 6,3. Najveća je oblačnost u zimskom razdoblju, a najmanja u srpnju kada je najveća insolacija. Ukupni zbroj sunčevog sjaja u Lipiku iznosi 2000 sati godišnje, dok je najsunčaniji grad u Hrvatskoj Hvar sa 2762 sunčana sata, što ima veliku važnost za turističku djelatnost.

Vjetrovi

Zračna kretanja uvjetovana su širim kruženjem zračnih masa i lokalnim, najviše topografsko-vegetacijskim prilikama. Ovdje nema jačeg vjetra s posebnim imenom, već se vjetrovi imenuju po stranama svijeta odakle pušu. Podjednako su česti vjetrovi iz sjeverozapada (18%), istoka (18%) i zapada (18,3%). Najmanje puše južni vjetar. Zimi prevladava sjeveroistočnjak. Zapadni vjetar donosi ljeti kišu, a zimi snijeg. Vjetrovi nisu jaki, prosječna im je jačina oko 2 km/sat. Jači vjetrovi javljaju se obično u travnju i vrlo kratko traju dok se vjetrovi olujne jačine prosječno javljaju svake desete godine. Najsnažniji vjetar u promatranom vremenu zabilježen je 1973. i iznosio je 82 km/sat.

Padaline

Godišnji tijek padalina ovog područja pokazuje dva maksimuma i to primarni ljetni u lipnju (14 kišnih dana i 103 mm) i drugi sekundarni u studenom (14 kišnih dana i 86 mm). Padaline su pravilno raspoređene s obzirom na vegetacijski period. Porast padalina penje se od proljeća do lipnja pa opada, a u listopadu poraste i zatim opada (Slika 3 - Tablica 3)

Postoji znatno kolebanje od prosjeka kako godišnje tako i mjesečne količine padalina. Najmanja količina padalina zabilježena je 1935. godine 671 mm, a najveća 1937. godine 1337 mm. U pravilu se nakon četiri sušnije godine javljaju dvije kišovitije godine. Najveća količina kiše u jednom mjesecu  pala je u lipnju 1951. 260 mm. Tako obilne kiše izazivaju povodnje, poplave koje najveće štete nanose poljoprivredi, posebice ribnjacima u Poljani.

Najveća količina padalina izlučuje se kao kiša (117 dana), a manja kao snijeg, koji najviše pada u veljači i prosječno se zadržava od 26 – 45 dana.

Na temelju svih navedenih klimatskih čimbenika opća značajka klime može se izraziti i prikazati klimagramom po H. Walter-u (Slika 4. ) i po W. Köppen-ovoj klasifikaciji.

H. Walter upotrebljava klimagram za ocjenjivanje agroklimatskih prilika, ali su oni prikladni za procjenjivanje vegetacijskih i ekologijskih prilika nekog područja.

U klimagram na desnom gornjem uglu unosi se prosječna godišnja količina padalina, a na lijevom gornjem uglu srednja višegodišnja temperatura. Na donjem dijelu klimagrama vidljivo je da srednje minimalne temperature zraka ispod 0 0C padaju u 1., 2., 3. i 12. mjesecu, dok su apsolutne minimalne temperature zraka ispod 0 0C padaju čak i u 4., 5., 9., 10. i 11. mjesecu. Srednja minimalna temperatura najhladnijeg mjeseca i apsolutna minimalna temperatura napisane su  u lijevi donji ugao  klimagrama. Sjenčanjem prostora kojeg zatvaraju linije srednjeg višegodišnjeg prosjeka padalina i prosjeka temperature zraka utvrđuje se vlažni period godine.

Klimagram ovog područja pokazuje da se ovdje ne pojavljuje ni period žestoke suše, ni period sušnog vremena, već obiluje relativno velikim vlažnim periodom što je pogodno za poljoprivrednu proizvodnju

Prema podatcima za promatrano razdoblje može se klima ovog prostora po W. Koppen-u klasificirati kao „Cfwbx“ klima, tj umjereno topla vlažna klima s toplim ljetom.

(Pod „C“ klimom Köppen smatra onu klimu u kojoj se srednja mjesečna temperatura kreće u intervalu do 3 0C. Budući da su padaline podjednako raspoređene na cijelu godinu, to je „Cf“ tip klime. Kako ne postoji izraziti sušni period, a razdoblje s manje oborina pada u zimu, to je „Cfw“ klima. Najtopliji mjesec srpanj ima srednju temperaturu 20,5 0C, što je manje od granične temperature od 22 0C pa ovo područje pripada u klimatsko područje „Cfwb“. Maksimalna količina oborina pada u lipnju tj. na prijelazu proljeća i ljeta, a kasnije ljeto je sušnije i vedrije to je „Cfwbx“ klima.)

Prikazani rezultati motrenja u meteorološkoj postaji Lipik od 1930. do 1965. godine mogu se usporediti s kasnijim motrenjima sve do današnjih dana (vidi: Vukić, Gordan. E –povijest pakračko-lipičkog područja, Povijesno društvo Pakrac Lipik, 31.pro.1975.).

Usporedimo samo srednje godišnje temperature (Slika 5 – Tablica 5) navedenih motrenja dobivamo rezultate koje možemo očekivati prema klimagramu po Walter-u za Lipik s tim da je srednja godišnja temperatura zraka za oko 1 0C veća, što neki dovode u svezu s klimatskim promjenama vezane uz globalno zatopljenje.

Ovim rezultatima motrenja klimatskih promjena u meteorološkoj stanici u Lipiku podsjetili smo stanovnike ovih prostora u ove zimske dane, da je ovogodišnja zima u okvirima očekivanih hladnoća. U nekoliko je proteklih dana, primjerice, 28. siječnja 2017. godine Lipik je  bio najhladniji grad u Hrvatskoj na -17 0C .

Zamislite kako bi nam tek bilo hladno na -30,3 0C, koliko je izmjereno 21. siječnja 1963. godine.