Grb Lipika
Grb Lipika
Compas - lipički mjesečnik
PD LIPA LIPIK/PD PSUNJ PAKRAC

Planinari aktivni tijekom cijele godine

26.07.2018. 12:13 | 858 pregleda | Lifestyle

Da su planinari aktivni tijekom čitave godine, možemo vidjeti po njihovim čestim boravcima u planinama, radnim akcijama čišćenja okoliša, osvajanju vrhova, ali i po čitavom nizu organiziranih izleta. „Planinarstvo čovjeku život jednostavno čini zanimljivijim, zdravijim i nadasve ljepšim“, stoji na službenim web stranicama Hrvatskog planinarskog saveza.

Na području Lipika i Pakraca postoje dva planinarska društva – PD „Lipa“ Lipik i PD „Psunj“ Pakrac čiji su članovi itekako aktivni pa su tako proteklog vikenda oni prvi boravili u obilasku bosansko-hercegovačkog skrivenog krajolika, dok su potonji organizirali prvo planinarsko taborovanje na Velikoj Poljani kod negdašnjeg planinarskog doma „Josipa Svobode“.

Piše:
Matija Kulhavi

Članovi Planinarskog društva „Lipa“ Lipik boravili su u subotu i nedjelju, 21. i 22. srpnja na području susjedne nam Bosne i Hercegovine. Tako su u subotu 21. srpnja zajedno s prijateljima iz planinarskog društva „Klekovača“ iz Prijedora obišli Šator planinu i uživali u pogledu s njezina najvišeg vrha - Velikog Šatora koji se nalazi na 1872 metra nadmorske visine. Ova planina, koja je ime dobila najvjerojatnije po svom piramidalnom obliku koji se primjećuje iz daljine, smještena je na zapadu BiH te ujedno razdvaja Livanjsko polje od Glamočkog i pravi je mamac za sve ljubitelje prirode i planinarenja, prije svega zbog Šatorskog jezera, svojevrsnog planinskog dragulja kojeg su lipički planinari ovom prilikom posjetili. Sljedeći dan, 22. srpnja bio je namijenjen obilasku planine Klekovača; od planinarskog doma "Mala Klekovača"(1590 metara nadmorske visine) koji se nalazi iznad Drvara prošetali su grebenom ove krške ljepotice Dinarida te vrhovima Mala Klekovača(1721 m. n. v.) i Velika Klekovača(1962 m. n.v.).

Za to vrijeme pakrački su planinari organizirali prvo planinarsko taborovanje na Velikoj Poljani (710 m.n.v.), gdje je 1930-ih godina izgrađen prvi planinarski dom na ovom dijelu Psunja nazvan prema Josipu Svobodi, planinaru iz Pakraca, a koji je zapaljen i uništen tijekom II. svjetskog rata. Ondje su pakrački planinari, nakon male radne akcije čišćenja okoliša i zidina postavili šatore te su se neki raštrkali po šumi u potrazi za gljivama, a drugi su nastavili pripremati sve što je bilo potrebno za roštilj i kotlovinu. S obzirom na nepovoljne vremenske uvjete, morali su odustati od planiranog noćenja u šatorima pa su se stoga uputili natrag prema Omanovcu, odnosno Pakracu.