Lipik 3x3 Challenger 2018
Planinarsko društvo "Lipa" Lipik

Planinari PD Lipa postavili poučnu stazu "Tajne Psunja"

16.01.2018. 09:00 | 925 pregleda | Lifestyle

Projekt vrijedan 12.000 kuna sufinancirali su Grad Lipik i Hrvatska poštanska banka, a njegov je cilj popularizacija šetnji i izleta na Psunj, te otkrivanje tajni najviše slavonske planine.

Piše:
Matija Kulhavi

Planinarsko društvo Lipa iz Lipika postavilo je pet poučnih tabli na trasi nove poučne staze "Tajne Psunja", koja vodi od središta Lipika preko sela Skenderovci do planinarskog skloništa Točkica i izvora Točak u zaseoku Gagić. (Iz Gagića se obilježenom planinarskom stazom može dalje nastaviti prema Omanovcu ili prema ostacima srednjovjekovne utvrde Bijela Stijena.)

Projekt vrijedan 12.000 kuna sufinancirali su Grad Lipik i Hrvatska poštanska banka (HPB), a njegov je cilj popularizacija šetnji i izleta na Psunj, te kako kaže i sam naziv poučne staze, otkrivanje tajni Psunja, najviše slavonske planine. Postavljanju prve table ispred lipičke pošte nazočio je i gradonačelnik Lipika Vinko Kasana.

Poučne table dizajnirala je zagrebačka grafička dizajnerica Ana Pojatina, dobitnica nagrade Kiklop za najljepše oblikovanu knjigu, tekstove je priredila Nives Matijević, a na prikupljanju informacija surađivali su brojni planinari, koji su za table ustupili i svoje fotografije – Vesna Tomić, Branka Ećimović, Antun Ciglenečki, Darinka Milemdi i drugi. Doprinos nastanku poučne staze "Tajne Psunja" dale su i ravnateljica Muzeja grada Pakraca Jelena Hihlik te ravnateljica Gradske knjižnice Pakrac Monika Lucić Fider, a predsjednica PD "Lipa" Manuela Lipušić, zahvalila je i svim članovima koji su sudjelovali na bilo koji način u projektu poučne staze.

Poučne table donose zanimljivosti o Psunju, njegovim naseljima i načinu života, pa evo deset tajni Psunja koje možda niste znali:

1. Psunj je najviša slavonska planina (984 metra), a njegov najviši vrh Brezovo polje je 25. najviši vrh u Hrvatskoj

2. Psunj spada u geološki najstarije planine u Hrvatskoj, a jezgra mu je sačinjena od granita, gnajsa, škriljevaca...

3. U pješčanim nanosima u podnožju Psunja još je u 19. stoljeću pronađeno zlato, koje potječe iz starog arhajskog kamenja

4. Najstariju poznatu reportažu o izletu na Psunj objavio je 1901. godine u časopisu Hrvatski planinar požeški povjesničar, književnik i učitelj Julije Kempf

5. Botaničar Karlo Bošnjak na Psunju je još 1918. godine popisao čak 391 biljnu vrstu

6. Planinarske staze na Psunju dio su Slavonskog planinarskog puta (SPP), najstarije hrvatske planinarske obilaznice otvorene 1957. godine

7. Na Psunju se nalazi jedna od dvije preostale prašume u panonskoj Hrvatskoj - Muški bunar zaštićeni je rezervat šumske vegetacije u kojem su neka stabla starija od 300 godina

8. Do ostataka utvrde Bijela Stijena, jednog od najvrjednijih primjera srednjovjekovnog fortifikacijskog graditeljstva u Slavoniji, može se doći planinarskom stazom od izvora Točak za oko tri sata

9. Planinarsko sklonište Točkica nekad je bila seoska pecara rakije, a u unutrašnjosti se još uvijek može vidjeti originalna betonska stabarka za hlađenje destilata

10. Brojna psunjska sela, potoci, vrhovi, proplanci... dobila su imena po flori i fauni - Čaglić (po čaglju), Kraguj (kobac), Vučjak, Tisovac, Lipovac, Lještani, Cernik, Vučjak, Rakovac, Ljeskovac, Dabrovac, Kestenjak, Rastovac, Smrekovača, Perunika, Žirovnjak, Javorovica, Jasikovača, Jastrebinac, Bukovik...