Mirisi Bozica generalni 2018
ŽUPNA CRKVA SV. FRANJE ASIŠKOG

Poznati demograf Stjepan Šterc održao predavanje u Lipiku

21.11.2018. 10:54 | 626 pregleda | Vijesti

Poznati hrvatski demograf Stjepan Šterc, profesor s Geografskog odsjeka Prirodoslovno-matematičkog fakulteta u Zagrebu pred našim zainteresiranim sugrađanima održao je predavanje pod nazivom „Novi koncept Hrvatske“ u utorak 20. studenog u kripti župne crkve sv. Franje Asiškog u Lipiku.

Piše:
Matija Kulhavi

Tijekom svojeg jučerašnjeg predavanja prof. dr. sc. Stjepan Šterc je ukazao na potencijal koji posjeduje hrvatsko iseljeništvo, a koje bi prema njegovim stavovima moglo doprinijeti gospodarskoj i demografskoj obnovi Hrvatske, naglasivši da je naše iseljeništvo bogatstvo koje Hrvatska do sada nije vrednovala.

Prema zadnjim procjenama danas više Hrvata živi izvan domovine nego što ih živi u njoj. Ako gledamo brojčano onda to izgleda ovako: 3.500 000 Hrvata se nalazi u klasičnom iseljeništvu, 400 000 živi u Bosni i Hercegovini i otprilike oko 200 000 ih živi kao manjinska populacija u zemljama koje se nalaze u našem susjedstvu. Takvo objektivno bogatstvo se pokazuje i kroz podatke Hrvatske narodne banke koji za 2017. godinu govore da je iseljeništvo poslalo u hrvatski financijski sustav više od 15 milijardi kuna u toj godini. To su znatno veća sredstva nego što je visina godišnjih stranih investicija u Republiku Hrvatsku.“, kazao je Stjepan Šterc. Procjene govore kako će u narednih deset godina to iseljeništvo ubrizgati više od 200 milijardi kuna u naš sustav i upravo je to onaj osigurač socijalnog mira u našoj zemlji, naglasio je profesor te dodao da se treba upitati koliko bi ti ljudi mogli usmjeriti investicijskih sredstava u Republiku Hrvatsku kad bi mi bili spremni prihvatiti njihovo uključivanje u politički, gospodarski i financijski život. „Na žalost, mi za to nismo spremni jer političke elite još uvijek naše iseljenike smatraju svojim političkim protivnicima“, rekao je profesor i istaknuo da bi jedan dio mjera trebao biti realiziran i kroz akademsku zajednicu kako bi privukli djecu iseljenika da studiraju u Hrvatskoj te se još više povežu s domovinom, a u konačnici u nju i vrate živjeti te zasnuju vlastite obitelji.

Profesor Šterc je naglasio da se Republika Hrvatska neće demografski izvući bez modela useljavanja koji je zasnovan na identitetskoj imigraciji, ukazavši kako nas u sljedećih desetak godina čeka slom mirovinskog, financijskog i obrazovnog sustava zbog nedostatka radne snage.

Cjelokupna demografska slika naše domovine je negativna, nemamo ni jedan parametar demografije koji ispred sebe ima pozitivan predznak. To pokazuju i podaci Državnog zavoda za statistiku, napose negativan prirodni prirast, otprilike svake godine u Hrvatskoj umre 20 000 ljudi više nego što ih se rodi. Migracijska bilanca isto tako je negativna, prema podacima iz zemalja u koje Hrvati najčešće iseljavaju, Irske i Njemačke, ta brojka se penje na više od 80 000 ljudi godišnje. Posebno je zabrinjavajuće što su to u najvećem postotku demografske skupine s najvećim potencijalom, mlade obitelji s djecom. To je zaista veliki problem za budućnost Hrvatske na koji 27 godina nitko ozbiljno nije reagirao.“, poručio je profesor Šterc, kazavši da su djeca najbitnija vrijednost društva bez koje nema budućnosti te kako nam ni gospodarski razvoj ne smije biti iznad njih.

Novi koncept Hrvatske

Stjepan Šterc je kao primjer na kojem bi se trebao temeljiti novi koncept Hrvatske, istaknuo Irsku i Izrael, zemlje koje su u fokus svojeg društvenog, političkog i gospodarskog života stavile iseljeništvo.

Irska je prije 20 godina imala gotovo isti broj stanovnika kao i Hrvatska. Danas Hrvatska ima nešto manje od 4 milijuna stanovnika, a Irska oko 4,6 milijuna sa svim pozitivnim pokazateljima, posebno prirodnim prirastom. Gospodarski oporavak Irske zasnovan je na ideji prostornog potencijala i zajedničkom ulaganju iseljeništva i domovinske Irske u razvoj novih tehnologija te uvođenje inovacija u gospodarske djelatnosti s posebnim naglaskom na korištenju iskustva koje je iseljeništvo steklo izvan Irske. Između ostaloga, poticali su razvoj djelatnosti koje su njihovi iseljenici razvili u drugim zemljama i podigli na svjetsko tržište. Tako su primjerice Irce koji su registrirati djelatnost ili firmu u Irskoj oslobodili poreza na dobit na 10 godina. Razvojem gospodarstva počela je imigracija u Irsku, stranaca i Iraca, što je dovelo i do ukupnog demografskog rasta, prirodnog rasta i pozitivnih demografskih pokazatelja. Tako i Hrvatska mora institucijski posložiti najveću razinu povezivanja sa svojim iseljeništvom i time pokazati želju i namjeru te dijelom anulirati sve negativnosti koje su bile vezane za udaljavanje hrvatskog iseljeništva iz gospodarstva i politike.“, rekao je Šterc i na kraju zaokružio predavanje s najboljim primjerom svjetski uspješne suradnje domovinske Hrvatske, iseljeništva i Hrvata iz Bosne i Hercegovine, a koji bi se mogao primijeniti na sva područja života. Riječ je o Hrvatskoj nogometnoj reprezentaciji.